;

Ima li kraja udarcima

Datum objave: 01.05.2010. Broj 5 | Godina 2010

Pišu:     Zvonko Gajski
              Sandra Zanki

Prema podacima Porezne uprave, porezne olakšice za uplate na životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja u 2008. iskoristilo je 526.000 građana kojima je po toj osnovi vraćena gotovo milijarda kuna. A bila je to godina u kojoj kriza još nije pokazala prave zube, pa ni većina onih koji uplaćuju premiju životnog osiguranja nije iskoristila pravo na poreznu olakšicu kako ne bi umanjila svotu koju će dobiti po isteku osiguranja. U međuvremenu stvari su se znatno promijenile. Krizi su narasli zubi, zaredali su otkazi, banke su zavrnule kreditne slavine, prihode obitelji smanjio je krizni porez, tako da će i brojke s početka ovog teksta za 2009. biti zasigurno znatno veće.
Međutim, u ovom trenutku i nije bitno kolike će te brojke biti. Već i one spomenute jasno pokazuju da velik broj građana prilikom odluke o tome hoće li novac uložiti u životno ili dobrovoljno zdravstveno osiguranje računa s povratom dijela uloženog novca. Računaju na to i osiguravajuća društva kojima je porezna olakšica ne glavni, ali svakako jedan od aduta u prodaji tih vrsta osiguranja i stoga ne začuđuju burne reakcije i jednih i drugih na najavljeno ukidanje tih olakšica, kao dio Programa gospodarskog oporavka koji je predložila Vlada.
U ime građana Hrvatska udruga sindikata optužuje Vladu kako će "ukidanjem olakšica za premije dopunskog osiguranja, privatnog zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja preko noći u kućne budžete brojnih obitelji uvesti nesigurnost koja će zasigurno uvjetovati pad potrošnje i nove teškoće, kako za pružatelje tih usluga, tako i za krhki državni proračun". Jednako oštri u kritikama su i osiguratelji, koji su u okviru svog Udruženja predloženu mjeru dočekali, istina biranim riječima, na nož, ali i s jasnom porukom: "Društva za osiguranje, kao značajni institucionalni investitori, svojim poslovanjem pridonose stabilnosti financijskog sustava, održivosti kroz investicijski ciklus i dugoročna ulaganja na financijskim tržištima, potičući razvoj tržišta kapitala i gospodarstva kao cjeline, a socijalna pravednost prepoznata od Vlade narušava se ukidanjem poreznih poticaja za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja".
Mnogo konkretniji i argumentiraniji u kritici prijedloga da se ukinu porezne olakšice na životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja bili su naši sugovornici o toj temi, čija mišljenja prenosimo u ovom broju Svijeta osiguranja. A ako u svemu onome što su oni pritom kazali treba tražiti jasnu poruku zakonodavcu, onda ona glasi: Ukidanje poreznih olakšica može donijeti samo kratkotrajno olakšanje za državni proračun, ali dugoročnije sasvim je izgledno da će smanjeno zanimanje za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja imati za posljedicu smanjenje prihoda države mnogo veće nego što iznosi ona milijarda vraćenog poreza. O socijalnim posljedicama za građane i poslovnim za osiguratelje suvišno je i govoriti.

UDRUŽENJE OSIGURATELJA: Narušavanje socijalne pravednosti
Odmah nakon objave Programa gospodarskog oporavka od strane hrvatske Vlade, Udruženje osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori razmatralo je predložene mjere iz Programa, a posebno one kojima se predlaže ukidanje poreznih olakšica na životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja. Rezultat te rasprave sažet je u zajedničkom priopćenju koje u cijelosti prenosimo:
"Najavljene mjere ukidanja poreznih olakšica za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja iznenadile su i osiguratelje i osiguranike, posebno kad se uzme u obzir činjenica da su u proteklom desetljeću provedene reforme i poticani programi koji su imali za cilj povećanje životnog standarda i brigu za vlastitu starost. Ta komponenta naglašena je u i Programu gospodarskog oporavka Vlade RH u dijelu "Sustav socijalnog osiguranja”, gdje se kao jedan od važnih ciljeva navodi "Osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva”. Životna su osiguranja upravo vid dugoročne štednje za starost, koja pridonose ostvarenju navedenog cilja i kao takva trebaju biti prepoznata i porezno poticana od države. Potrebno je proizvode životnih osiguranja sa štednom komponentom promatrati zajedno i istovjetno prilikom kreiranja poticajnoga poreznog tretmana s proizvodom dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja (III. stup), jer su to proizvodi koji su po obilježjima supstituirajući.
Načela za ostvarivanje temeljnih ciljeva navedena u Programu su stabilnost, održivost i socijalna pravednost. Društva za osiguranje, kao značajni institucionalni investitori, svojim poslovanjem pridonose stabilnosti financijskog sustava, održivosti kroz investicijski ciklus i dugoročna ulaganja na financijskim tržištima, potičući razvoj tržišta kapitala i gospodarstva kao cjeline, a socijalna pravednost prepoznata od Vlade narušava se ukidanjem poreznih poticaja za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja.
Kao jedna od mjera navodi se širenje tržišnih aktivnosti HZZO-a na putno i dodatno osiguranje, koji pripadaju dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima. Društva za osiguranje očekuju jednake tržišne uvjete za sve sudionike u tržišnom natjecanju u tom segmentu osiguranja. Očekivane zakonske promjene prilika su da se, među ostalim, definira odnos obveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Vjerujemo da će Vlada pri detaljnijoj razradi provedbenih aktivnosti ovog programa uzeti u obzir socijalne, makroekonomske i financijske učinke daljnjeg razvoja životnih osiguranja te da će prepoznati dugoročne interese društva, koji su daleko veći u odnosu na kratkoročne troškove. Udruženje osiguravatelja HGK spremno je sudjelovati u pronalaženju najboljih rješenja i u potpunosti će podržati glavnu svrhu Vladina programa koji će usmjeriti gospodarstvo na putanju održivog rasta", stoji u zajedničkom priopćenju.

STAV HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE

O predloženom Programu gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske izjasnio se i Hrvatski ured za osiguranje, a iz opširnijeg priopćenja u kojem se predlaže aktivna suradnja Vlade i osiguratelja u daljnjoj razradi programa prenosimo stavove koji se odnose na predloženo ukidanje poreznih olakšica za životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja: "Imajući u vidu već naglašenu potrebu pojedinca da se dijelom samostalno pobrine za životni standard u mirovini kroz dugoročnu namjensku štednju, potrebno ju je usmjeriti poreznom i poticajnom politikom. Navedeno bi za cilj imalo rasterećenje proračunskog pritiska, veću odgovornost pojedinca, razvoj dugoročne štednje koja bi osigurala financiranje dugoročnih razvojnih projekata te primjeren standard pojedinca u budućnosti, što je i temeljni cilj programa.
Smatramo da je apsolutno nužno dugoročnu namjensku štednju u obliku životnog osiguranja, dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostalih oblika dugoročne štednje uvrstiti, uz istraživanje i razvoj, obrazovanje i energetiku, na listu prioriteta poticajne porezne politike i u dijelu individualne i korporativne štednje. Osobito je bitno da se eventualno izmijenjeni sustav poreznih olakšica ne primjenjuje retroaktivno, odnosno da se građanima koji su, na temelju dosadašnjih zakonskih pretpostavki vezanih uz postojanje porezne olakšice, uložili u oblike dugoročne štednje i dalje osigura korištenje poreznih olakšica.
Životno osiguranje sa štednom komponentom proizvod je dugoročne namjenske štednje te je po svojim obilježjima supstituirajući i konkurentan štednji u 3. stupu mirovinskog osiguranja. Stoga je nužno ta dva proizvoda promatrati zajedno i istovjetno prilikom kreiranja poticajnog i poreznog tretmana. S ciljem ujednačavanja pravila poslovanja i ravnopravne tržišne utakmice, potrebno je osigurati jednak tretman za oba proizvoda, poglavito u dijelu priznavanja izdvajanja poslodavaca kao porezno priznatog troška. Zdravstveno osiguranje jedan je od strateških interesa i poslova društava za osiguranje, koja su posljednjih godina uložila znatna sredstva u izgradnju infrastrukturnih i ostalih kapaciteta te time obogatila ukupni sustav zdravstva u RH. Sustav zdravstvenog osiguranja potrebno je institucionalno i tržišno urediti kako bi se osigurali kontinuitet i održivost tog dijela poslovanja društava za osiguranje. U slučaju širenja tržišnih aktivnosti HZZO-a, nužno je osigurati ravnopravnost tržišne utakmice te jednake uvjete, prava i obveze za sve sudionike na tržištu.
Imajući u vidu ulogu i značaj djelatnosti osiguranja te društava za osiguranje i reosiguranje, njihove višestruke pozitivne učinke na financijsku i gospodarsku stabilnost te na razvojnu komponentu gospodarstva, osiguratelji izražavaju uvjerenje da će prilikom razrade i optimizacije provedbe dijelova Programa Vlada Republike Hrvatske uvažiti ovdje navedene stavove budući da su u cijelosti usmjereni prema što uspješnijoj realizaciji temeljnih ciljeva Programa", navodi se u stavovima HUO-a.

Natrag