I radnici i poslodavci traže kvalitetno zakonsko uređenje rada na daljinu

Datum objave: 02.12.2021.

Na okruglom stolu na temu budućnosti rada na daljinu poslodavci i predstavnici sindikata raspravljali su o načinima kako najbolje zakonski urediti to područje te pomiriti zajedničke interese - produktivnost rada na daljinu i potencijalni stres, fleksibilnost organizacije rada te balans između rada i privatnog života.

Na okruglom stolu govorilo se i o tome hoće li se načini organizacije rada tijekom pandemije nastaviti i kada onda završi, što je u izmjenama radnog zakonodavstva važno sindikatima, a što poslodavcima te kakva su iskustva razvijenih EU zemalja poput Norveške.

Anica Ferić, pravna savjetnica u Sindikatu naftnog gospodarstva i koordinatorica projekta, izjavila je da je rad na daljinu puno više od rada od kuće. On predstavlja rad neovisno o lokaciji kao fiksnog mjesta rada, što moderna digitalna tehnologija omogućuje.

Navodi da se, u Hrvatskoj ipak, zbog postojećih velikih administrativnih ograničenja hrvatskog zakonodavstva, rad na daljinu u praksi najčešće svodi samo na rad od kuće.

„Zakon o strancima početkom godine je digitalne nomade, strance koji rade na daljinu za vanjske kompanije, bez administrativnih ograničenja, slobodno mijenjajući mjesto rada u Republici Hrvatskoj, kao atraktivnoj turističkoj destinaciji – upravo zbog takvog rada stavio u povoljniju poziciju u odnosu na druge kategorije stranaca. To znači da Republika Hrvatska prepoznaje i pozdravlja takav rad, ali nažalost, takvu slobodu rada još nije omogućila i domaćim radnicima. To moramo korigirati, omogućiti isti benefit i hrvatskom radniku“, izjavila je.

Konačno je naglasila da se u novim zakonskim odredbama posebna pozornost treba posvetiti postavljanju jasnih granica radnog vremena, zdravlja i sigurnosti te privatnosti kroz pravo na isključenje, ograničenje nadzora i ograničenje prikupljanja podataka radnika, radi zaštite radnika uslijed uočenih izazova pri takvom radu za vrijeme pandemije.

Također, u uvodnom je dijelu Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u i članica projektnog tima projekta DEVOTE, kazala kako je osnovni cilj projekta potaknuti raspravu prisutnih, prikupiti iskustva i izazove s kojima su se poslodavci i radnici susretali tijekom dosadašnjeg rada na daljinu te temeljem istih pripremiti smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira koje će u konačnom obliku biti dostavljene resornom ministarstvu. Dodala je i kako je ovo posljednji okrugli stol o budućnosti rada na daljinu koji se organizira prije završne konferencije u Zagrebu.

Henrik Munthe, pravnik u udruzi poslodavaca iz Norveške (NHO) i član projektnog tima projekta DEVOTE, istaknuo je kako će smjer u kojem će se ići vezano uz izmjene regulacija rada na daljinu u Norveškoj, uključivati obvezu savjetovanja s radnicima i osiguravanje pisane informacije o reguliranju rada na daljinu te mogućnosti inspekcije rada da kontroliraju i taj oblik rada.

Josipa Klišanin, načelnica Sektora za radne odnose u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) naglasila je potrebu za stvaranjem kvalitetnijeg zakonodavnog okvira koji će se prilagodi potrebama suvremenog doba te potpunije definirati radno pravne institute i odgovarajuću razinu zaštite prava radnika odredbama koje omogućavaju fleksibilnu organizaciju rada prema potrebama poslodavca te prema osobnim i obiteljskim potrebama radnika.

„U reguliranju rada na daljinu najbitnije je učiniti pravila jednakima za sve dionike u procesu – samo jasna, unaprijed definirana pravila za poslodavce i radnike mogu iznjedriti kvalitetne ishode za te poslodavce i radnike, a samim time i za hrvatsko društvo u cjelini“, kazao je Denis Sušac, osnivač i član uprave tvrtke Mono d.o.o. i predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Osijek.

Kao uvod u raspravu moderatorica i voditeljica projekta DEVOTE, Iva Tomić, iznijela je set statističkih pokazatelja vezano uz rad na daljinu. Pa je tako, između ostalog, pokazala da je prema službenoj statistici tijekom 2020. u Hrvatskoj tek 3% zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 8% zaposlenih. S druge strane, procijenjeni udio poslova koji se u hrvatskom gospodarstvu može raditi na daljinu je oko 34%, što znači da je jaz između poslova koji se rade na daljinu (11%) i ukupnog potencijala veći od 20% ukupne zaposlenosti. S druge strane, na razini EU od potencijalno 37% zaposlenih koji bi mogli raditi na daljinu, tijekom 2020. uobičajeno ili povremeno radilo je gotovo 21% zaposlenih pa je taj jaz znatno manji. „Ovo otvara veliku priliku da kroz zakonski okvir stvorimo uvjete kako bismo što jednostavnije primjenjivali mogućnost rada na daljinu, s ciljem olakšavanja uspostavljanja bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika i približavanja europskoj i svjetskoj praksi“, zaključila je Tomić.

Okrugli stol održan je u sklopu projekta DEVOTE-Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu) kojeg provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO).

Natrag