;

HZZO je u pravu: Nije CEZIH! No je li to pravo pitanje?

Datum objave: 01.04.2016. Broj 3 | Godina 2016

[Zvonko Gajski]

U prošlom broju časopisa pisali smo o tome kako su komercijalni osiguratelji koji se bave poslovima dopunskoga zdravstvenog osiguranja, nakon pune tri godine pregovora postigli sporazum s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji im omogućuje da i njihove kartice dopunskog osiguranja, jednako kao i one HZZO-a, vrijede kao sredstvo plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i prilikom uzimanja lijeka u ljekarnama. Dosad su tu pogodnost imali samo korisnici dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, a osiguranici komercijalnih osiguratelja morali su sami platiti uslugu, a potom su račune slali na refundaciju svom osiguratelju.  Rekli smo tom prigodom i da je riječ o značajnom koraku u izjednačavanju uvjeta poslovanja HZZO-a i komercijalnih osiguratelja u pravima koja za osiguranike proizlaze iz kartica dopunskog osiguranja. Međutim, kao i mnogo puta u protekle tri godine (i to ne samo mi) ponovili smo istu pogrešku.

Lani je HZZO za 954.000 građana kojima država plaća premiju iz državnog proračuna dobio 369 milijuna kuna, što znači da su ti osiguranici ostvarili pravo na policu po premiji od 31 kunu mjesečno
O čemu je riječ? U osigurateljnim krugovima i na njihovim javnim skupovima, pa onda i u medijima, uvijek se govorilo kako je preduvjet za izjednačavanje prava osiguranika HZZO-a i osiguranika komercijalnih osiguratelja slobodan pristup Centralnom informacijskom zdravstvenom sustavu (CEZIH). Dosad takva formulacija nije nikome smetala, ali sada, kad je sporazum napokon postignut, javio se, rekli bismo s pravom, HZZO sa zahtjevom da se takve formulacije napokon isprave i da se jasno precizira način na koji će komercijalni osiguratelji koristiti ovu novu pogodnost u svom poslovanju. 
 
Umjesto CEZIH-a web servis
Prema riječima Jasenke Pap, pomoćnice ravnateljice HZZO-a za pravne poslove, CEZIH je vlasništvo Republike Hrvatske, a prema službenom Pravilniku o načinu vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom, ovlašteni korisnici sustava CEZIH su Ministarstvo zdravija RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Riječ je o sustavu koji je operativan već punih deset godina i koji je povezan sa svim medicinskim ustanovama i ljekarnama na području Hrvatske, što je i razlog da se maksimalno štiti.
Upravo taj razlog, kaže Ozren Pezo, pomoćnik ravnateljice HZZO-a za informacijsku tehnologiju, bio je povod da HZZO s komercijalnim osigurateljima sklopi Ugovor o načinu naplate prihoda iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. U sklopu tog ugovora potpisan je i Protokol o dostavi i obradi podataka o važećim policama dopunskoga zdravstvenog osiguranja komercijalnih osiguratelja. Drugim riječima, definiran je web servis za dohvat dopunskih osiguranja drugih osiguratelja. Dakle, da budemo jasni do kraja, nije riječ o korištenju CEZIH-a nego zasebnog web servisa.
Jednako je važno da su komercijalni osiguratelji, bez obzira na to o kakvim je tehnološkim rješenjima riječ, dobili ono što su tražili: na temeljem Ugovora više se u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite i u ljekarnama ne naplaćuje sudjelovanje (participacija) od osiguranika koji ima dopunsko osiguranje kod nekog komercijalnog osiguratelja nego njegova kartica dopunskog osiguranja predstavlja "sredstvo plaćanja“, baš kao i kartica dopunskog osiguranja HZZO-a. Ako za dio čitatelja tu još ima nekih nejasnoća, možemo reći da je postupak vrlo jednostavan. "Nakon dolaska osiguranika s karticom dopunskog osiguranja nekoga komercijalnog osiguratelja kod liječnika u primarnoj zaštiti ili u ljekarnu, liječnik ili ljekarnik obraća se našem web servisu. Naš server potom pita komercijalnog osiguratelja ima li taj osiguranik pravo na dopunsku zdravstvenu zaštitu. Ako je odgovor potvrdan, slijedi autorizacija, a liječniku ili ljekarniku javljamo da to plaća osiguratelj“, objašnjava naš sugovornik Ozren Pezo. 
 
Priča koja otvara novu priču
I to bi zapravo bio kraj priče o jednoj pogrešnoj formulaciji koja je trogodišnjem upotrebom gotovo već stekla pravo građanstva. Možemo se složiti da rakovu omašku treba ispraviti iz brojnih razloga, i to ovom prilikom sa zadovoljstvom činimo. Međutim, možemo se složiti i oko toga da je izjednačavanje uvjeta pod kojima se mogu koristiti kartice dopunskog osiguranja samo dio koji treba izmijeniti u uvjetima pod kojima HZZO i komercijalni osiguratelji obavljaju de facto isti posao.
Jer, kao što je poznato, a što u HZZO-u uopće ne kriju, HZZO je javna ustanova osnovana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju  koja provodi obvezno zdravstveno osiguranje i dobrovoljno, odnosno dopunsko zdravstveno osiguranje. Za taj posao ne treba dozvolu Hanfe kao drugi osiguratelji nego posluje samo na temelju odredaba spomenutog zakona, i to svoje poslovanje ne provodi na tržišnom principu nego kao javna ustanova. 
Dakako da je to velika razlika od uvjeta poslovanja koji moraju zadovoljiti komercijalni osiguratelji, koji posluju po Zakonu o osiguranju i koji su, kad je riječ o dobrovoljnim zdravstvenim  osiguranjima, odgovorni Hanfi. A to znači da moraju imati zakonske pričuve, aktuarske izračune, procjene rizika i sve ono što od njih sada traži i Europa kroz provođenje novih uvjeta poslovanja poznatih kao Solventnost II.
Javna je tajna da komercijalni osiguratelji koji se bave poslovima zdravstvenog osiguranja već godinama traže izjednačavanje uvjeta privređivanja na poslovima dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. 
Interes osiguratelja za tu temu je posve razumljiv. Trenutačno preko HZZO-a dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje oko 2,5 milijuna građana. Od tog broja oko 1,6 milijuna osiguranika premiju plaćaju  sami u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde kuna. Za 954.000 građana premiju plaća država i tu, kako kažu u HZZO-u, HZZO trpi izravnu financijsku štetu. U 2015. godini HZZO je na ime tih 954.000 polica iz državnog proračuna dobio 369 milijuna kuna, što znači da su ti osiguranici ostvarili pravo na policu po mjesečnoj premiji od 31 kunu. Ipak, izdvajanje poslova dopunskog zdravstvenog osiguranja iz HZZO-a u samostalno osiguravajuće društvo moglo bi, prema mišljenju komercijalnih osiguratelja, dovesti do toga da se i oni mogu uključiti u borbu za sadašnje osiguranike HZZO-a. 
Ako je Ustav propisao zaštitu ravnopravne tržišne utakmice, ako imamo Hrvatsku agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja koja bi o tim ustavnim kategorijama morala voditi računa i štititi ih i ako imamo Hanfu, kako je uopće moguće da nam se događa to što se događa?
Zanimljiva je i činjenica da bi se osnivanjem novoga osiguravajućeg društva u vlasništvu HZZO-a premija koju sada ubire HZZO ubuduće računala kao premija dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a to dosad nije bio slučaj. A s tih 1,4 milijarde kuna imali bismo i drukčiju sliku udjela dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u ukupnoj osigurateljnoj premiji, koja bi time bila čak znatno iznad prosjeka udjela zdravstvenih osiguranja u ukupnoj premiji EU.
 
Zasad ništa od novog društva u vlasništvu HZZO-a
U pravu je jedan od naših sugovornika na tu temu Svemir Kalinić, član Uprave Izvor osiguranja, kad kaže da će za veću prekretnicu u integraciji javnoga i privatnog zdravstva trebati više vremena. Ali u pravu su i oni koji kažu da se puno toga već sada može i moglo učiniti. Primjerice, što je sa sada već dvije godine starom najavom o pokretanju novoga osiguravajućeg društva u vlasništvu HZZO-a koje bi se bavilo poslovima dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja? Drugim riječima, sadašnji poslovi HZZO-a s dopunskim zdravstvenim osiguranjem prešli bi u nadležnost novog osiguratelja koji bi te, kao i druge poslove iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, ubuduće obavljao pod istim uvjetima pod kojima te poslove obavljaju komercijalni zdravstveni osiguratelji. Ili da citiramo sada već bivšeg ministra zdravstva Sinišu Vargu: "HZZO će biti osnivač i vlasnik budućeg društva koje će poslovati na tržištu osiguranja RH pod nadzorom Hanfe i u skladu sa Zakonom o osiguranju… te će poslovati kao i sva ostala društava na tržištu osiguranja“.  Naravno da je ta najava izazvala iznimno zanimanje kod komercijalnih osiguratelja, kako onih koji se već bave poslovima dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja tako i kod onih koji bi se tim poslovima htjeli baviti, ali nisu ulazili u to zbog povlaštenog položaja HZZO-a na tržištu zdravstvenih osiguranja. Pa gdje je zapelo s novim društvom u vlasništvu HZZO-a? U HZZO-u kažu da je izostala podrška osiguratelja da HZZO i Ministarstvo zdravstva na čelu s ministrom Vargom uspiju u promjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u dijelu koji bi omogućio HZZO-u da osnuje to društvo. 
Bilo kako bilo, umjesto operacionalizacije ove Vargine inicijative,  dočekali smo smjenu vlasti, pa se sad nalazimo opet na početku cijele priče. Prema nekim najavama, razgovori o izmjenama, pa i donošenju novog Zakona o osiguranju, trebali bi uslijediti tek u trećem tomjesečju ove godine, pri čemu je teško vjerovati da će se odmah na početku razgovora rješavati i pitanje budućnosti dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. U HZZO-u u ovom trenutku nitko ne želi čak ni prejudicirati kojim smjerom i kojim redom bi te promjene mogle ići. Dakako, to je i posve razumljivo jer se nalazimo u vremenu brzopoteznih kadrovskih križaljki kad nitko nije siguran gdje će sutra osvanuti.
Za neke od nas kojima to nije bitno nameću se ipak neka krucijalna pitanja. Ako je Ustav propisao zaštitu tržišne utakmice, ako imamo Hrvatsku agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja koja bi o tim ustavnim kategorijama morala voditi računa i štititi ih i ako imamo Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, kako je uopće moguće da nam se događa to što se događa? 
Natrag