HUB Izgledi: Ubrzanje, pa usporavanje

Datum objave: 08.07.2024.

Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2024 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.

2024.: Ubrzanje

Jedna riječ iz podnaslova dovoljna je za opis onoga što se dogodilo u gospodarstvu i s prognozama naših glavnih ekonomista banaka u proteklih šest mjeseci koliko je proteklo od izlaska zadnjih Izgleda. Ključne brojke su prikazane na donjoj slici: ranije prognoze iz HUB Izgleda uspoređene su s aktualnima i prognozama Europske komisije. Kao prvo, vidimo da su i ekonomisti banaka i ekonomisti u Europskoj komisiji potkraj prošle godine podcijenili rast za 2023. godinu. Isto vrijedi za ranije prognoze za ovu godinu. One su formirane u vrijeme kada je prevladavalo očekivanje rasta po stopi od 2,5%. Iako ishod za ovu godinu još ne znamo – znamo tek da je realni BDP u prvom tromjesečju rastao po stopi od 3,9% – prilično smo sigurni da će ovogodišnji gospodarski rast premašiti ranija očekivanja. Sukladno tome, najnovije su prognoze revidirane prema gore. Europska komisija je u proljetnim prognozama podigla očekivanu stopu rasta za Hrvatsku na 3,3%, a prosjek glavnih ekonomista hrvatskih banaka iz ovih HUB Izgleda podudara se sa stavom ekonomista Europske komisije.

Ekonomisti očekuju gospodarski rast pogonjen osobnom potrošnjom čiji očekivani rast od 4,5% za 2024. pripada intervalu koji je s donje strane omeđen s 3,9%, koliko očekuje najmanji optimist, a s gornje s 5,1%, koliko očekuje najveći optimist. Zatim slijedi doprinos investicija, čija očekivana stopa rasta iznosi 3,8%, uz veći raspon između najvećeg i najmanjeg pesimiste. Spomena je vrijedna i očekivana stopa rasta ukupnog izvoza od 2,7%.

Uz smirivanje inflacije oko 3,2% i dvoznamenkasti rast prosječne nominalne plaće neizbježan je snažan doprinos osobne potrošnje rastu. No, dio rasta plaća povezan je s povećanim državnim izdacima i deficitom. Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo sektora opće države oko -2,5% BDP-a, što je lošije od vladinih očekivanja (-1,9%) i povezano je sa zadržavanjem omjera bruto javnog duga na razini iznad 61% BDP-a.

2025.: Usporavanje

Usporavanje u 2025. ne bi trebalo biti osjetno. Prognoza od 2,8% za iduću godinu nalazi se također na tragu proljetne prognoze Europske komisije. Ekonomisti prognoziraju da će doprinos izvoza, čiji se rast očekuje po stopi od 3,6%, preuzeti primat u odnosu na sporiji rast osobne potrošnje po stopi oko 3,0%, uz nastavak sličnog doprinosa investicija kao i u ovoj godini. Prognoziraju daljnji pad stope nezaposlenosti s 5,7% ove na 5,4% iduće godine, daljnje smirivanje inflacije (oko 2,6%), osjetno sporiji rast plaća nego ove godine (5,6%), ali i isto tako osjetno manji deficit proračuna (0,8% BDP-a), što bi trebalo dovesti omjer javnog duga ispod praga od 60%.

Koliko će se smanjiti kamatne stope

Eekonomisti ne očekuju značajne promjene na duljem kraku krivulje prinosa. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu održat će se oko 3,2-3,3% u ovoj i idućoj godini. Pritisak na smanjenje kamatnih stopa koji se počeo osjećati nakon što je Europska središnja banka u lipnju spustila temeljnu kamatnu stopu na prekonoćne depozite s 4,0 na 3,75% reflektira se isključivo kroz kraće rokove dospijeća (1-godišnji trezorski zapis), čija prognoza iznosi 3,3% na kraju ove i 2,7% na kraju iduće godine. To znači da bi se nagib krivulje prinosa trebao normalizirati – ponovo postati pozitivan.

Upitani kako vide buduće odluke središnje banke o kamatnim stopama, ekonomisti odgovaraju unisono kada je riječ o ovoj godini: još dva spuštanja u koracima od po 25 baznih bodova, što bi temeljnu kamatnu stopu svelo na 3,25% na kraju godine. Očekivanja inflacije u europodručju blago se razlikuju: dva ekonomista očekuju dostizanje inflacijskog cilja od 2% prema kraju ove godine, a dvoje ipak vide određenu rigidnost inflacijskog procesa što bi moglo dovesti pod znak pitanja spomenuti vremenski horizont smirivanja inflacije. Vjerojatno je s tom činjenicom povezana mala razlika u gledanju na nastavak procesa smanjenja kamatnih stopa. Dva ekonomista očekuju tri koraka prema dolje u idućoj godini, što znači da bi očekivana kamatna stopa na prekonoćne depozite ESB-a na kraju 2025. iznosila 2,50%, dok dvoje očekuju smanjenje za cijeli postotni bod, što bi kamatnu stopu na prekonoćne depozite trebalo svesti na razinu od 2,25% do kraja 2025.

Natrag
Novo
izdanje!
godina XXI
broj 2/2024
*izdanje za Hrvatsku i Sloveniju.