Financijska regulatorna tijela EU-a upozoravaju na očekivano pogoršanje kvalitete imovine

Datum objave: 06.04.2021.

U Izvješću se ističe kako pandemija COVID-19 i dalje u velikoj mjeri utječe na kratkoročne izglede za oporavak.

Tri europska nadzorna tijela (EBA, EIOPA i ESMA – ESA) objavila su 31. ožujka 2021. prvo zajedničko Izvješće o procjeni rizika za 2021. Izvješće je dostupno na poveznici ovdje. U Izvješću se ističe kako pandemija COVID-19 i dalje u velikoj mjeri utječe na kratkoročne izglede za oporavak. Također se ističe niz ranjivosti na financijskim tržištima i upozorava se na moguće daljnje tržišne korekcije.

Makroekonomski uvjeti poboljšali su se u drugoj polovici 2020. godine podržani tekućim aktivnostima u fiskalnoj i monetarnoj politici, ali je od posljednjeg tromjesečja 2020., uslijed nastavka pandemije COVID-19, došlo do sve veće gospodarske nesigurnosti. Početak cijepljenja protiv COVID-19 predstavlja ključnu bazu za srednjoročna očekivanja, ali nedovoljni proizvodni kapaciteti, kašnjenja u isporuci, kao i rizici povezani s mutacijama virusa u velikoj mjeri utječu na kratkoročne izglede oporavka.

Makroekonomska nesigurnost općenito se nije odrazila na procjene vrijednosti imovine i volatilnost tržišta koji su se oporavili do razine prije krize, naglašavajući kontinuirani rizik od odvajanja vrednovanja imovine od ekonomskih temelja.

U svjetlu tih rizika i nesigurnosti europska nadzorna tijela savjetuju nacionalnim nadležnim tijelima, financijskim institucijama i sudionicima na tržištu poduzimanje sljedećih mjera politike:

  • pripremiti se za očekivano pogoršanje kvalitete imovine: banke bi trebale prilagoditi modele rezerviranja / pokrivenosti kako bi na odgovarajući način riješile utjecaj gospodarskog šoka pandemije i osigurale pravovremeno provođenje potrebnih rezerviranja i komunikaciju s dužnicima. One bi trebali učinkovito restrukturirati zaduženu, ali održivu izloženost. Za nadzornike, politike dostatnih rezervacija banaka trebale bi i dalje biti predmet posebne važnosti.
  • nastaviti razvijati daljnje mjere za prilagodbu low for long okruženju, odnosno zadržavanju vrlo niskih kamatnih stopa i pratećim rizicima. Iako su niske kamatne stope važne za potporu gospodarskoj djelatnosti, one negativno utječu na kamatne prihode banaka i ostaju glavni rizik za sektor životnog osiguranja i mirovinskih fondova. Za osiguravatelje je važno da regulatorni okvir odražava i snažan pad kamatnih stopa zabilježen posljednjih godina i postojanje negativnih kamatnih stopa. Financijske institucije trebale bi i dalje pratiti promjene kamatnih stopa i biti spremne za njih, posebno s obzirom na nedavne pomake dugoročnih kamatnih stopa prema gore i posljedičnu zabrinutost zbog inflatornih pritisaka koji se ponovno javljaju.
  • osigurati pouzdanu praksu kreditiranja i odgovarajuće određivanje cijena rizika: banke bi trebale nastaviti provoditi temeljite procjene rizika kako bi osigurale da krediti ostanu održivi i u budućnosti te bi ih nadzorna tijela trebala pomno nadzirati. Banke bi trebale nastaviti provoditi temeljite procjene rizika kako bi osigurale da krediti ostanu održivi i nakon isteka mjera javne potpore kao što su kreditni moratoriji i programi javnog jamstva.
  • slijediti konzervativnu politiku isplate dividendi i otkupa dionica: raspodjele ne bi smjele prelaziti pragove razboritosti; i
    investicijski fondovi trebali bi dodatno poboljšati svoju spremnost u svjetlu potencijalnih povećanja otkupa i šokova vrednovanja: u tu bi svrhu trebalo nadzirati usklađivanje strategije ulaganja fonda, profila likvidnosti i politike otkupa te postupke procjene i vrednovanja rizika likvidnosti fondova.
Natrag