Tri europska nadzorna tijela (EBA, EIOPA i ESMA - ESA) objavila su svoje izvješće zajedničkog odbora za jesen 2023. o rizicima i ranjivostima u financijskom sustavu EU-a. Izvješće naglašava kontinuiranu visoku gospodarsku neizvjesnost. ESA upozorava nacionalna nadzorna tijela na rizike financijske stabilnosti koji proizlaze iz povećane neizvjesnosti i poziva sve sudionike na financijskim tržištima na oprez.
Posljednje godine donijele su niz negativnih događaja, tj. rusku agresiju na Ukrajinu, energetsku krizu i previranja američkih banaka srednje veličine u ožujku 2023., koje je većina financijskih institucija dobro nosila. Unatoč tome, europsko gospodarstvo i dalje prolazi kroz razdoblje povećane neizvjesnosti koje predstavlja značajne rizike za financijsku stabilnost koji zahtijevaju oprez svih sudionika na financijskom tržištu. Ekonomski izgledi i dalje su krhki, ne samo zbog stalno povišenih geopolitičkih rizika, visoke inflacije i neizvjesnih makrofinancijskih izgleda.
Tržišne implikacije previranja u bankarskom sektoru u ožujku također naglašavaju kontinuiranu osjetljivost europskog financijskog sustava na egzogene šokove i visoku tekuću nesigurnost na tržištu. Tržišna nervoza i loše vijesti o dijelovima financijskog sustava mogli bi se brzo proširiti i dovesti do općeg skoka averzije prema riziku.
Povećanje kamatnih stopa izazvalo je heterogene učinke na financijski sektor. To je rezultiralo povećanjem neto prihoda od kamata za banke, smanjenjem profitabilnosti za osiguravatelje i rizikom likvidnosti za sektor upravljanja imovinom.
U kontekstu ovih rizika i ranjivosti, Zajednički odbor ESA-a savjetuje nacionalnim nadležnim tijelima, financijskim institucijama i tržišnim sudionicima da poduzmu sljedeće političke mjere:
- financijske institucije i supervizori trebali bi pomno pratiti širi učinak snažnog povećanja kamatnih stopa i iznenadnog porasta premija za rizik te uzeti u obzir pri upravljanju rizikom;
- financijske institucije i supervizori trebali bi ostati spremni na pogoršanje kvalitete imovine u financijskom sektoru. Supervizori bi trebali nastaviti pomno pratiti kvalitetu imovine i rezerviranja za gubitke po kreditima;
- financijske institucije i supervizori trebali bi biti svjesni i pomno pratiti utjecaj rizika inflacije. Inflacija ne utječe samo na financijske institucije svojim učincima na kvalitetu imovine i vrednovanje, već i kroz rastuće izdatke i rastuće troškove financiranja kao rezultat viših kamatnih stopa i drugih kanala;
- financijske institucije trebale bi pridavati veliku važnost učinkovitom upravljanju rizikom i aranžmanima upravljanja, posebno u vezi s rizikom likvidnosti i rizikom kamatnih stopa, kao što ističu nedavni problemi u SAD-u i Švicarskoj. Financijske institucije moraju ostati otporne na utjecaj budućih značajnih promjena kamatnih stopa.
