Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) objavilo je svoje Izvješće o financijskoj stabilnosti za prosinac 2024. u kojem procjenjuje rizike i ranjivosti s kojima se suočavaju europski osiguravatelji i fondovi strukovnih mirovina u izazovnom krajoliku rizika obilježenom velikom neizvjesnošću.
Osim pregleda nedavnih razvoja, izvješće sadrži i tri tematske analize koje su posebno relevantne u trenutnom kontekstu. Ovi dijelovi izvješća ispituju izloženost institucionalnih ulagača nekretninama, porast reosiguranja s intenzivnim imovinskim (ili kapitalnim) osiguranjem i strukturu okvira EIOPA-e za procjenu sistemskog rizika u europskom sektoru osiguranja.
Osiguravatelji i mirovinski fondovi, zajedno s ostatkom svijeta, snalaze se u složenoj i vrlo neizvjesnoj geopolitičkoj situaciji. Iako je utjecaj globalnih napetosti na europske financijske sektore dosad bio ograničen, čini se da se temeljni rizici gomilaju. Kao rezultat toga, financijski sustav je osjetljiv na nepredviđene događaje koji bi mogli izazvati nagle i dalekosežne promjene u makroekonomskim uvjetima. Inflacija je pala i sada se kreće blizu cilja Europske središnje banke od 2%.
Kamatne stope također su se općenito smanjile nakon što su središnje banke krenule s nizom smanjenja stopa. Uz to, raste zabrinutost u vezi s izgledima rasta europskog gospodarstva.
Omjer ukupnih zahtjeva za solventnost (SCR) europskih osiguravatelja znatno je iznad praga od 100%. Životna društva imala su medijan SCR omjera od 239,2% u drugom tromjesečju 2024., dok je ista brojka za neživotna društva iznosila 212,6%. Omjer financiranja profesionalnih mirovinskih fondova također je pozitivan. Fondovi koji nude programe definiranih primanja blago su povećali svoj omjer financiranja sa 119,8% na početku godine na 120,6% u drugom tromjesečju. Osim sektorskih razvoja i ranjivosti, EIOPA-ino Izvješće o financijskoj stabilnosti također pobliže razmatra tri teme koje su od velike važnosti za osiguravatelje, strukovne mirovinske fondove i supervizore: Ranjivosti nekretnina: prvi tematski fokus zaranja u rizike s kojima se osiguravatelji i profesionalni mirovinski fondovi suočavaju zbog klonulog sektora nekretnina. Nedavni razvoj događaja negativno je utjecao i na cijene stambenih i poslovnih nekretnina. To uključuje prelazak na rad na daljinu nakon pandemije Covid-19, što je zadalo udarac stopama popunjenosti ureda i nagli porast inflacije i kamatnih stopa, što je rezultiralo problemima s pristupačnošću i manjom potražnjom. Zbog toga su procijenjene vrijednosti nekretnina oštećene. Iako i osiguravatelji i profesionalni mirovinski fondovi ulažu oko 10% svoje imovine u nekretnine, EIOPA-ina analiza pokazala je da bi čak i snažan šok nekretninama imao samo skroman učinak na sektore, uz neke pojedinačne iznimke. Intenzivno reosiguranje (ili fondovsko) reosiguranje:
Druga se tema usredotočuje na kapitalno reosiguranje, čija je upotreba i popularnost porasla posljednjih godina. Intenzivno reosiguranje imovine uključuje prijenos i ulaganja i rizika preuzimanja od cedenta na reosiguratelja. Ovaj aranžman omogućuje cedentima da vode manju bilancu, što obično rezultira višim omjerima solventnosti. Istovremeno, takvi poslovi donose i dodatne kreditne, pravne i operativne rizike. Dok se zabrinutost oko financijske stabilnosti povezana s reosiguranjem s velikim brojem sredstava za sada čini ograničenom, koncentracija ovog posla među nekoliko reosiguratelja – često s alternativnim poslovnim modelima i u određenim offshore jurisdikcijama – zahtijeva nastavak nadzora nadzora.
Europski okvir za procjenu sistemskog rizika (SRAF): treći i posljednji tematski fokus izvješća opisuje metodološke i organizacijske aspekte SRAF-a i predstavlja glavne izvore sistemskog rizika utvrđenog 2024. za europski sektor osiguranja na temelju podataka Solventnosti II s kraja 2023. te podatke o makroekonomskim i financijskim tržištima do kraja srpnja 2024. To uključuje sve veće rizike povezane s međusobnim vezama između različitim financijskim akterima zbog porasta prodaje kreditnih zamjena i ukupnih izvedenih pozicija osiguravatelja, kao i novih rizika kao što su klimatski, digitalizacijski i kibernetički rizici koji su i dalje značajni u cijelom Europskom gospodarskom prostoru.
