Dr. sc. Ante Žigman: Najizgledniji je scenarij dvostrukog udara na bilance društava za osiguranje

Datum objave: 29.06.2020.

Usporit će se ugovaranje nove premije, posebice u segmentu životnog osiguranja pa će time biti slabiji priljev nove likvidnosti. S druge strane, rastu isplate šteta po životnim i neživotnim osiguranja, kao što su zdravstvena i kreditna osiguranja ili prijevremeni prekid polica životnog osiguranja zbog nemogućnosti klijenata da redovito uplaćuju premiju, kaže dr. sc. Ante Žigman, predsjednikom Upravnog vijeća Hanfe u razgovoru za Svijet osiguranja.

Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić

Dr. sc. Ante Žigman predsjednik je Upravnog vijeća HANFA-e u čijoj je nadležnosti široki spektar financijskih nebankarskih usluga, od regulacije i nadzora tržišta kapitala, preko osiguranja do investicijskih i mirovinskih fondova. Član je Povjerenstva za posredovanje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), a uz to i član izvršnog odbora Međunarodne udruge nadzornika osiguranja (IAIS) kao predstavnik CEET regije (srednje i istočne Europe i Zakavkazja) te aktivno sudjeluje u radu tih međunarodnih tijela.

Prije imenovanja na čelo HANFE obnašao je brojne važne funkcije, a samo neke od njih su: pomoćnik ministra financija za makroekonomske analize i planiranje, nakon čega i državni tajnik u Ministarstvu financija. Obnašao je i funkciju potpredsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora te člana pododbora za javni dug Ekonomskog i financijskog odbora (ESDM). U bankarskom sektoru bio je član uprave Partner banke, a svojevremeno i direktor Direkcije za makroekonomska i financijska istraživanja i glavni ekonomist Raiffeisen banke u Hrvatskoj. Značajan dio karijere proveo je u Hrvatskoj narodnoj banci otkud je, iz Ureda guvernera, imenovan na sadašnju poziciju.

Autor je niza znanstvenih i stručnih radova iz područja fiskalne politike i financija te aktivan predavač kolegija iz područja ekonomije i financija.

Pandemija koronavirusa pretvorit će ovogodišnji ekonomski rast u negativan, ocjena je Međunarodnog monetarnog fonda, koji je upozorio da se svijet suočava s najgorom ekonomskom krizom od velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća. Mislite li da su takve crne prognoze realnost?

Zdravstvena ugroza iznenadno se prelila iz zdravstvene u ekonomsku domenu na način da je istovremeno proizvela šok ekonomske ponude i potražnje. Iako se u medijskom prostoru često uspoređuje s velikom depresijom iz 30-ih godina prošlog stoljeća i financijskom krizom 2008., ova kriza je po svojim karakteristikama i globalnoj rasprostranjenosti jedinstvena i ne može se u potpunosti usporediti niti s jednim događajem iz prošlosti. Iznimno je kompleksno i nezahvalno prognozirati razvoj novonastale krize budući da ona ovisi o nebrojenim kritičnim interakcijama ekonomskih agenata, no već sada sa sigurnošću možemo reći da će u 2020. nastupiti kontrakcija globalne ekonomske aktivnosti. Dubina i trajanje kontrakcije ponajprije će ovisiti o dinamici zdravstvene borbe s virusom, efikasnosti poduzetih mjera kreatora ekonomskih politika s ciljem kratkoročne pomoći realnom sektoru te o raspoloženju i očekivanju potrošača. Iako su prognoze vrlo negativne te s protekom vremena i objavom podataka postaju sve pesimističnije, razlog za optimizam daje činjenica da je većina svjetskih ekonomija i financijskih sustava ovu krizu dočekala na mnogo boljim temeljima nego što je to bio slučaj u prethodnoj krizi, a što bi moglo imati presudan utjecaj na brzinu oporavka.

S obzirom na to da će pandemija, odnosno njome uzrokovana recesija, negativno utjecati na sve aspekte poslovanja, koja su vaša previđanja vezana za financijski sektor u RH? Ministar Marić izjavio je da će pad BDP-a ove godine biti veći nego 2009. godine, slažete li se s time?

Trenutačna kriza je specifična budući da ju karakterizira naglo zaustavljanje značajnog dijela gospodarstva, zbog čega će u inicijalnoj fazi vrlo vjerojatno biti dublja od prethodne krize, međutim većina ekonomskih analitičara očekuje vrlo brz oporavak gospodarstva. Za razliku od prošle krize, u koju su domaća ekonomija i financijski sustav ušli s stopama rasta iznad potencijala, nakon čega je uslijedila višegodišnja korekcija, u ovu krizu ulaze s relativno boljim fundamentima. Iako su razine zaduženosti relativno više u odnosu na prethodnu krizu, uvjeti financiranja na financijskim tržištima su povoljniji, pri čemu je financijski sustav visoko likvidan i kapitaliziran sa znatno višim potencijalom da pozitivno doprinese i ubrza ekonomski oporavak. Imajući u vidu navedeno, ova kriza će u inicijalnoj fazi biti dublja od prethodne, no oporavak bi trebao biti brži u čemu će prominentnu ulogu imati nositelji ekonomskih politika te financijski sustav.

Što mislite koliko će cijela zdravstvena kriza narušiti opću stabilnost, ekonomiju i financije u našoj zemlji?

Zdravstvena kriza u Hrvatskoj je, barem u inicijalnoj fazi, relativno uspješno apsolvirana budući da je primjena epidemioloških mjera i ograničenja kretanja spriječila preopterećenje zdravstvenog sustava. No, uvođenje epidemioloških mjera imat će visoku ekonomsku cijenu te će testirati strukturne karakteristike gospodarstva, prvenstveno održivost značajnog oslanjanja gospodarstva na uslužne i turističke djelatnosti. Financijski sustav već je opazio određene negativne efekte ove krize, prvenstveno deflatorne pritiske na tečaj, cjenovne korekcije na dioničkom i obvezničkom tržištu te odljev sredstava iz investicijskih fondova. Iako izraženi i iznenadni, ovi pritisci nisu ugrozili stabilnost financijskog sustava, koji je čak i nakon inicijalnih pritisaka očuvao svoju robusnost i potencijal pozitivnog doprinosa oporavku gospodarstva.

Hanfa je nedavno zabranila isplatu dividendi osiguravajućim društvima i naložila zadržavanje dobiti. Koliko bi pad BDP-a mogao utjecati na poslovanje osiguratelja u Hrvatskoj?

Navedena odluka donesena je u cilju dodatnog jačanja stabilnosti poslovanja osiguravajućih društava i održavanja stabilnosti financijskog sustava. Prema trenutačno dostupnim podacima i analizama, najizgledniji je scenarij dvostrukog udara na bilance društava za osiguranje koji karakterizira istovremeni pad vrijednosti imovine i porast zahtjeva za odštetama. Međutim, imajući u vidu tradicionalne poslovne modele domaćih društava te relativno konzervativnu ulagačku strukturu investicija koja se najvećim dijelom nalazi u državnim obveznicama, sustav i dalje posjeduje dovoljne zalihe likvidnosti i solventnosti da podnese čak i malo vjerojatne, ali moguće šokove.

Naglo usporavanje gospodarske aktivnosti, kao i smanjenje ukupne potrošnje, uvelike će utjecati na poslovanje društava za osiguranje, ponajprije u pogledu smanjenja premije i to posebice kroz pad novougovorene premije društava koja se bave životnim osiguranjima, a koja je u 2019. činila 15 posto ukupne premije tržišta. Na to će, uz smanjenje primanja klijenata, utjecati i smanjenje broja ugovorenih kredita u bankama. Okruženje povišene volatilnosti na financijskim tržištima odrazit će se i na vrijednost ulaganja društava za osiguranje, pri čemu će taj utjecaj prvenstveno ovisiti o kretanjima na tržištu državnih obveznica budući da je to dominantan oblik ulaganja domaćih društava.

Potencijalno povećanje zahtjeva za prijevremenim raskidom ugovora zbog nemogućnosti klijenata da podmiruju dospjele premije moglo bi staviti dodatan pritisak na profitabilnost društava, ali i na njihovu likvidnost. S obzirom na neizvjesnost vezanu uz trajanje pandemije i jačinu njezinih učinaka, bitno je da društva za osiguranje poduzimaju sve moguće mjere kako bi zaštitila svoj kapitalni položaj i ostala u mogućnosti ispunjavati sve svoje obveze prema klijentima. U tu svrhu je i donesena odluka o zabrani isplati dividendi društvima za osiguranje.

Osim te odluke, HANFA je donijela i onu o oslobađanju izdavatelja od plaćanja naknade te toleriranje kašnjenja objave financijskih izvješća. Jesu li donesene mjere dovoljne za stabilnost financijskog tržišta?

Ove mjere usmjerene su na rasterećenje prvenstveno gospodarskih subjekta kojima je HANFA nadležno tijelo u odnosu na obvezu objave informacija javnosti koja proizlazi iz činjenice da su navedena društva uvrstila svoje vrijednosne papire za trgovanje na uređenom tržištu Zagrebačke burze. S tim u svezi, oslobođenje od naknade predstavlja financijsko rasterećenje gospodarskih subjekta dok mjera toleriranja kašnjenja objave financijskih izvještaja u opravdanim slučajevima, predstavlja administrativno rasterećenje. U odnosu na stabilnost financijskog tržišta HANFA je donijela čitav niz mjera, a samo neke su već spomenuta zabrana isplate dividende društvima za osiguranje i odobrenje za rad Fonda za stabilnost. HANFA će i ubuduće reagirati s donošenjem različitih mjera i preporuka, a u cilju osiguranja financijske stabilnosti i zaštite ulagatelja na tržištu.

Izdali ste preporuke osigurateljima da nastave obavještavati potrošače o svim izvanrednim mjerama koje poduzimaju te o utjecaju tih mjera na njihov ugovorni odnos kao i da nastave unaprjeđivati svoje digitalne mogućnosti i omogućavanje sklapanja ugovora na daljinu za sve vrste osiguranja, vodeći pri tom računa i o odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Kakva su vam saznanja iz prakse koliko osiguratelji izlaze ususret osiguranicima? Koliko ih je pružilo mogućnost odgode rokova plaćanja premije osiguranja?

Trenutačno nemamo pouzdanih podataka o točnom broju zahtjeva korisnika usluga osiguranja za odgodom rokova plaćanja ili modifikacijama u vezi s policama. Za sada nemamo informacija niti predstavki korisnika koje bi se odnosile na nedovoljnu fleksibilnosti društava za osiguranje, no još je prerano za donositi generalne zaključke. Osim toga, ne dospijevaju sva plaćanja godišnjih premija u prvom polugodištu i moguće je da osobe koje svoje obaveze prema ugovorima trebaju podmiriti u posljednjem tromjesečju još nisu ni kontaktirale društva za osiguranje s upitima o mogućnosti odgode plaćanja.

Smatramo da su preporuke HANFA-e primjereno osmišljene i dovoljno konkretne te da će društva za osiguranje u slučaju pridržavanja preporuka uspjeti izbjeći ili barem minimizirati prijepore s korisnicima usluga. HANFA nema ovlasti ulaziti u ugovorne odnose između društava za osiguranje i korisnika usluga i na svakom društvu je sloboda i odgovornost da donese optimalne odluke u vezi suradnje s korisnicima usluga vodeći pritom računa ne samo o propisima i utjecaju odluka na svoje financijsko stanje, nego i na svoju reputaciju, a posredno i na percepciju šire javnosti o sektoru osiguranja.

U vezi s odgodom rokova plaćanja premije i neživotnim osiguranjima, većina društava primjenjuje individualan pristup kod procjene klijenta te na zahtjev ugovaratelja razmatra odobravanje odgode plaćanja odnosno na različite načine, u skladu s internim propisima, omogućava prilagodbe ugovornih uvjeta novonastalim okolnostima. Većina društava ističe da ne primjenjuju mjere prisilne naplate premije osiguranja već prilagođavaju rokove plaćanja u dogovoru s osiguranicima

Izdali ste preporuke i leasing društvima. Jesu li se odazvala tim preporukama?

Navedenim preporukama leasing društvima omogućilo se donošenje odluka po kojima se, korisnicima usluga koji su ranije uredno podmirivali obveze, a čije je poslovanje pogođeno izvanrednom situacijom, neće poduzimati mjere prisilne naplate sve do 31. ožujka 2021. godine. S druge strane, društvima je omogućeno usvajanje odluke po kojoj do istog datuma neće biti u obvezi formirati ispravak vrijednosti potraživanja po sklopljenim ugovorima s prethodno navedenim korisnicima, a kako bi se i samim društvima olakšalo poslovanje te smanjili gubici uzrokovani neplaćanjem rata/obroka od strane primatelja leasinga odnosno poslovnog subjekta.

HANFA je dodatno napomenula leasing društvima da od njih očekuje da za prethodno odobrene reprograme, na temelju zahtjeva primatelja leasinga, razmotre mogućnosti dodatnog produženja ovisno o financijskom stanju primatelja leasinga odnosno stupnju utjecaja krize na svakog pojedinog primatelja leasinga. Leasing društva su do 15. svibnja 2020. odobrila reprogram za 25 tisuća ugovora o leasingu, ukupne vrijednosti 5,1 milijarde kuna.

Kažu da je koronavirus natjerao Hrvatsku na digitalizaciju više no ijedan potez ili mjera prije. Slažete li se s time?

HANFA je veliki dio poslovanja već otprije digitalizirala te naše poslovanje kontinuirano nadograđujemo kako bi se komunikacija sa subjektima nadzora mogla odvijati što više elektronički. Na tržištu već od ranije postoji mogućnost sklapanja određenih vrsta polica osiguranja digitalnim putem, a što nije posljedica koronavirusa već poslovnih odluka nekih društava donesenih prije ove izvanredne situacije. Ugovaranje polica osiguranja na daljinu složen je poslovni proces koji zahtjeva osiguranje brojnih tehničkih, pravnih ali i drugih pretpostavki. Isplativost i razvoj digitalne komunikacije ovisit će prvenstveno o poslovnom modelu pojedinog društva za osiguranje te ciljanim skupinama osiguranika i njihovim potrebama i potražnji.

Za sada društva za osiguranje omogućavaju digitalnu distribuciju samo određenih neživotnih osiguranja, dok niti jedno društvo na taj način ne distribuira životna osiguranja s obzirom na kompleksnost proizvoda životnih osiguranja, kao i osjetljivost osobnih podataka o osiguraniku koji se prikupljaju prilikom sklapanja ugovora o osiguranju. Primjerice, za osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila digitalno ugovaranje omogućeno kod pet od ukupno njih 11 koji nude ugovaranje te vrste osiguranja. HANFA potiče društva za osiguranje na daljnju digitalizaciju te je u tom smislu društvima za osiguranje izdala i preporuku.

Uz novi režim života kakvog je nametnula epidemija, Zagreb se suočio i s potresom. Štete su ogromne, no koliko će tih šteta pokriti osiguratelji i kako će se to odraziti na njihovo poslovanje?

Promatrano po udjelu u zaračunatoj premiji, osiguranje rizika potresa ugovoreno je s iznosom od 85 milijuna kuna što je manje od 1,1 posto ukupno zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja u 2019. godini. Osiguranje financijskih gubitaka od potresa je u još manjoj mjeri zastupljeno u neživotnoj premiji osiguratelja. Iako premija za rizik potresa nije značajna, štete po tim rizicima mogu biti iznimno visoke te većina osiguratelja koji nude takva osiguranja prenosi dio rizika na reosiguranje. Zbog dobre kapitaliziranosti osiguratelja ne očekujemo da bi štete za osiguranje potresa dovele do situacije financijske ili ugrožene solventnosti osiguratelja.

U nekoliko navrata ste na konferencijama za medije govorili o tome da ulaganja domaćih osiguratelja karakterizira značajno veća izloženost nekretninama od osiguratelja u Europi. Jesu li ta ulaganja sada posebno ugrožena, odnosno bi li kapitaliziranost osiguratelja mogla biti ugrožena?

Vrijednost nekretnina ovisit će o jačini i duljini očekivane recesije. Ukoliko će ona imati tzv. V oblik, tj. ako će nakon naglog pada uslijediti i brz oporavak, ne bi trebalo doći do značajnih promjena u cijenama nekretnina, već samo do korekcija u uobičajenim godišnjim rasponima. U slučaju da trajanje pandemije bude prolongirano to bi vjerojatno dovelo do izraženijeg pada vrijednosti nekretnina. Pad vrijednosti nekretnina sam za sebe, pa čak i značajan, prema Hanfinim prijašnjim analizama, ne bi trebao ugroziti kapitaliziranost društava za osiguranje, budući da su ona ipak komparativno znatno manje izložena tržištu nekretnina od banaka (izloženost nekretninama je činila oko 10 posto ukupne imovine osiguratelja na kraju 2019.) i stoga što su trenutačno visoko kapitalizirana. No s obzirom na to da će pandemija, odnosno njome uzrokovana recesija, negativno utjecati na sve aspekte poslovanja društava za osiguranje, potrebno je pomno nadzirati trenutna kretanja, kako bismo na vrijeme mogli poduzeti odgovarajuće mjere za održavanje stabilnosti sektora osiguranja, i cijelog financijskog sustava.

Kakve rezultate očekujete od obveznih mirovinskih fondova? Upravljaju li oni dobro svojim portfeljem tijekom ove krize, posebno stoga što je veći dio imovine obveznih mirovinskih fondova uloženo u državne obveznice u RH. Koliko je taj dio portfelja stabilan?

Od mirovinskih fondova očekujemo stabilne rezultate, jer tržište hrvatskih mirovinskih fondova bilježi stabilne i konkurentne prinose. Jasno je da je ova kriza imala utjecaj na sve segmente života i poslovanja pa tako i na mirovinske fondove, no smatram kako je naš mirovinski sustav i ovaj put pokazao svoju stabilnost. U kraćem roku, dok se situacija poglavito na dioničkim tržištima ne stabilizira i ne dođe do oporavka tržišta, mogući su i negativni prinosi. Primarno se to odnosi na fondove A i B kategorije koji su više izloženi dioničkim tržištima. Međutim, povijesni prinosi mirovinskih fondova svih kategorija pokazuju da na srednji i dužni rok oni ostvaruju pozitivne prinose i vrijednost njihove imovine nije ugrožena.

U prilog stabilnosti obvezničkog dijela portfelja najbolje govori prinos fondova C kategorije koji su najviše izloženi upravo državnim obveznicama RH. Navedena kategorija fondova je dosad pokazala najveću opstojnost i stabilnost od početka ove krize. C kategorija fondova je upravo u tu svrhu i osmišljena, da pruži sigurnost članovima koji su pred umirovljenjem i smanji negativan utjecaj ovakvih stresnih situacija koje se periodički pojavljuju.

Mirovinskim fondovima je lani omogućeno ulaganje u infrastrukturne projekte i startupove. Vide li se već određeni učinci te mogućnosti?

Za sada se ne vide učinci jer nije bilo takvih projekata, a ova kriza je lako moguće i promijenila planove onima koji su takvo što planirali. No, infrastrukturni projekti, koji su povezani s Vladom RH, nisu isključeni tako da nas u budućnosti sigurno čeka i taj segment ulaganja mirovinskih fondova.

EIOPA je nedavno objavila priopćenje o postupcima za ublažavanje utjecaja COVID-19 na sektor strukovnog mirovinskog osiguranja. EIOPA smatra da je potreban koordiniran i proporcionalan pristup nadzornih tijela sektora strukovnog mirovinskog osiguranja kako bi se ublažili negativni učinci na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i njihove članove ili korisnike te izbjegao procikličan učinak na realnu ekonomiju i financijski sustav. Molim vas komentar.

Vidimo da i EIOPA i regulatori aktivno nastoje ublažiti negativne učinke ove krize usvajanjem mjera i preporuka za IORP institucije, a s obzirom na različitosti mirovinskih sustava unutar EU dobro je imati neke zajedničke principe tj. smjernice koje mogu pomoći da se prociklični učinci izbjegnu ili reduciraju. Pozitivno je što je u ovoj izjavi EIOPA-e očito prepoznata važnost koju IORP institucije imaju i mogu imati kao dugoročni ulagatelji na volatilnim tržištima. Od početka ove situacije blisko surađujemo s EIOPA-om po pitanju osiguranja financijske stabilnosti i zaštite potrošača u tom segmentu. Drago mi je što su ovi momenti koje EIOPA ističe kao prioritetne u izjavi, primjerice ohrabrivanje fleksibilnijeg pristupa regulatora po pitanju rokova izvještavanja, praćenje likvidnosti i kontinuiteta poslovanja IORP institucija, već ranije prepoznati kao prioritetni i komunicirani od strane HANFA-e prema našim IORP-ima (u Hrvatskoj su to zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi i MOD). Uz mjere koje poduzima HANFA, posebno bih naglasio ulogu IORP institucija u savjetovanju i odgovornom komuniciranju učinaka koje nastala situacija u stvarnosti ima na buduća mirovinska primanja njihovih članova i korisnika. U interesu je svih strana, naime, spriječiti ishitrene odluke koje bi u duljem roku, a koji je prisutan kod mirovinskih ulaganja, mogle uzrokovati više štete nego koristi za mirovinska primanja postojećih članova IORP institucija.

U sadašnje vrijeme pojačanih online aktivnosti zabilježen je i veći broj online prijevara. HANFA je tako pozvala potencijalne ulagatelje s područja Republike Hrvatske da ne trguju s određenih platformi i da ne nasjedaju na obećanja lake zarade. O čemu se radi i jeste li zabilježili još neke sumnjive aktivnosti koje spadaju u vaš djelokrug rada?

HANFA kontinuirano prati situaciju u vezi s nuđenjem brokerskih usluga na području Republike Hrvatske. Ono se često provodi ili online ili izravnim telefonskim kontaktom potencijalnih ulagatelja pri čemu zamjetnom broju brokerskih društava koji posežu takvom načinu komunikacije nije dopušteno poslovati na području Hrvatske. Takvi brokeri ili namjerno sakrivaju odakle dolaze ili su osnovani na nekom egzotičnim otočju koja nisu poznata po visokim standardima financijskog nadzora. HANFA učestalo upozorava građane na takve pojedince i upućuje javnost na što obratiti pozornost prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa. Radi se o redovnim aktivnostima HANFA-e te nije primijećeno da je zadnjih mjeseci povećan obujam online prijevara. Važno je naglasiti građanima da prije stupanja u poslovni odnos s bilo kojim brokerskim društvom provjere u registrima koji su dostupni na stranicama HANFA-e radi li se o društvu kojemu je dozvoljeno poslovati na području Hrvatske. U slučaju bilo kakve sumnje ili dodatnih pitanja uvijek nam se mogu izravno obratiti. Međutim, uvijek je potrebno imati na umu da lagana zarada preko noći ne postoji te da se ne trebati upuštati u trgovanje kompleksnim financijskim instrumentima koje ulagatelj ne razumije, što posebno vrijedi u ovo doba kada se građanima često pristupa na način da je sada jedinstvena prilika za zaradu zbog povijesno niskih cijena pojedinih financijskih instrumenata.

Netom prije no što je buknula epidemija COVID 19 i u RH, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je predstavio velike promjene u budućem ustroju koje se tiču informatizacije i modernizacije te najavio da su u završnoj su fazi osnivanja vlastitog Mirovinskog osiguravajućeg društva koje je zaduženo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. Je li u međuvremenu od HANFA-e tražena dozvole za početak rada i što se očekuje od tog društva?

Postupci licenciranja pri HANFA-i su zakonom regulirana tajna, tako da se za sva pitanja oko eventualnog osnivanja novog MOD-a treba obratiti HZMO-u. Možemo samo potvrditi da smo zaprimili zahtjev za licenciranje i da ćemo obavijestiti javnost kada okončamo postupak.

Na prošlogodišnjim Danima osiguranja u studenom u svom ste izlaganju rekli i da smo još uvijek ispod prosjeka stope osiguranja u odnosu na Europsku uniju što znači da “prostora za napredak ima puno”. Izjavili ste i da su potraga za novim izvorima prihoda, aktivna diverzifikacija ulagačkog portfelja, unaprjeđenje i modernizacija poslovnih procesa te razmišljanje o proizvodima i uslugama za građane treće životne dobi izazovi osigurateljne industrije. Da se danas održavaju Dani što biste istaknuli kao najveće izazove osiguratelja?

Nekoliko je izazovnih područja za društva za osiguranje nastalih kao posljedica izvanrednih okolnosti. Prije svega usporit će se ugovaranje nove premije, posebice u segmentu životnog osiguranja pa će time biti slabiji priljev nove likvidnosti. S druge strane rastu isplate šteta po životnim i neživotnim osiguranja kao što su zdravstvena i kreditna osiguranja ili prijevremeni prekid polica životnog osiguranja zbog nemogućnosti klijenata da redovito uplaćuju premiju. U kontekstu isplata povećava se potreba za likvidnošću koja je jedna od tema na kojoj ćemo u budućnosti još više inzistirati. Nadalje kod društava za osiguranje dolazi do promjene u portfeljima zbog tržišnih okolnosti, odnosno zbog pada cijena. Također se povećava rizik reinvestiranja budući da postoji velika neizvjesnost po svim portfeljima društava za osiguranje, a raste i rizik likvidnosti koji će uskoro biti u fokusu nadzora. Sve to dovodi do većih kapitalnih zahtjeva zbog kojih smo donijeli odluku o zadržavanju dobiti u društvima. Dodatno, izuzetno nam je važno ponašanje društava za osiguranje prema oštećenim strankama odnosno zaštita potrošača i adekvatnost tržišnog postupanja.

Zakon o tržištu kapitala dao je ovlasti HANFA-i da nadzire financijska izvješća poduzeća koja su izlistana na burzi, Jeste li otkrili kakve sumnjive prakse?

HANFA kontinuirano provodi nadzor obveze objave propisanih informacija izdavatelja, a u okviru toga i financijskih informacija te provjerava jesu li financijske informacije sastavljene u skladu s izvještajnim okvirom odnosno MSFI. Svrha ovog nadzora je korisnicima financijskih izvještaja osigurati transparentnost i dosljednost prezentiranja financijskih informacija te usporedivost podataka te preventivnim djelovanjem prema izdavateljima spriječiti narušavanje povjerenja ulagatelja u financijsko izvještavanje. U do sada provedenim postupcima nadzora HANFA je provodila analize i tražila očitovanja izdavatelja međutim nisu utvrđene nezakonitosti koje su zahtijevale izricanje nadzornih mjera, ali smo javno objavili da postoje društva koja nisu imala pozitivna revizorska izvješća.

Dosta radite na financijskoj pismenosti građana koja je u Hrvatskoj još uvijek na nezavidnim granama. Što je tome razlog, kako stojimo u odnosu na EU i kako to promijeniti?

Nedavno je OECD objavio najnovije rezultate ispitivanja financijske pismenosti provedenog krajem 2019. koje je pokazalo kako se u odnosu na 2015. razina financijskog znanja, vještina i ponašanja naši građana poboljšala te se približila razini financijske pismenosti G20 zemljama. Ovi rezultati bude optimizam, ali i dalje ne možemo biti u potpunosti zadovoljni trenutačnom situacijom zbog čega je potrebno i dalje značajan angažman i napore usmjeravati u aktivnosti podizanja financijske pismenosti. Građani Hrvatske, iako su relativno svjesni koristi ali i načina kako biti financijski odgovorni, takvo znanje ne primjenjuju nužno uvijek u svakodnevici.

Rezultati učinkovitog financijskog opismenjavanja u pravilu se mogu vidjeti tek nakon nekog vremena, a samo opismenjavanje je potrebno provoditi iz generacije u generaciju. HANFA na tom području radi mnogo, a drago nam je što se u posljednjih nekoliko godina aktivnostima usmjerenim na povećanje financijske pismenosti počelo baviti i niz raznih dionika (razne državne institucije, udruge, financijska industrija, mediji). Ono što je po nama potrebno je daljnje poboljšanje suradnje između dionika te intenziviranje financijskog opismenjavanja kroz obrazovni sustav i to posebno korištenjem životnih i praktičnih primjera.

Intervju je objavljen u tiskanom izdanju Svijeta osiguranja

 

Natrag