;

Do jeseni novi kriteriji za neimovinske štete

Datum objave: 01.05.2010. Broj 5 | Godina 2010

[ Zvonko Gajski ]

Obrada i likvidacija automobilskih šteta jedan je od najvažnijih poslova za osiguratelje koji se bave poslovima autoosiguranja. O uspješnosti tog posla ovisi i zadovoljstvo klijenata i poslovanje osiguratelja. Stoga ne čudi što je i ovogodišnje, 18. po redu, savjetovanje osiguratelja na tu temu u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) privuklo gotovo 200 sudionika. U dvodnevnom radu skupa, održanog sredinom svibnja u Opatiji, razmatrane su brojne aktualne teme o različitim aspektima obrade i likvidacije automobilskih šteta, o zakonskoj regulativi na tom području i o iskustvima iz sudske prakse. Posebnu pozornost sudionika skupa izazvala je panel rasprava o prijevarama u osiguranju, koja je pokazala da osiguratelji još nisu pronašli prave odgovore na sve marifetluke kojima se služe pojedinci ili grupe koje od osiguratelja žele naplatiti ono što im ne pripada.
Savjetovanje je otvorio Marijan Ćurković, predsjednik Upravnog odbora HUO-a, pozivom na aktivno sudjelovanje svih sudionika u raspravi kako bi se došlo do što kvalitetnijih rješenja za pojedine probleme koji su prisutni u obradi i likvidaciji automobilskih šteta. Pozdravio je i prisutne predstavnike osigurateljnih djelatnosti iz Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, predstavnike općinskih i županijskih sudova, Hanfe, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane te druge goste savjetovanja.
 
"Kaotična" praksa
Raspravu je započela dipl. iur. Mladenka Grgić s možda jednom od najintrigantnijih tema savjetovanja, a to su "Pravila postupanja u postupku vrednovanja neimovinske štete". U svom izlaganju Mladenka Grgić upozorila je na veliku neujednačenost u postupku vrednovanja neimovinske štete i potrebu da se na tom području utvrde jasna i jedinstvena pravila koja bi vrijedila za sve osiguratelje. Nejasnoće u postupanju osiguratelja još su više eskalirale posljednjih nekoliko godina, otkako je na snagu stupio novi Zakon o obveznim odnosima koji neimovinsku štetu definira na drugi način nego što je to bilo u starom Zakonu.
 "U takvom kaotičnom stanju", naglašava gospođa Grgić, "kad jedni rade po starom, a drugi po novom zakonu, svakodnevno se povećava nezadovoljstvo svih sudionika u postupku vrednovanja neimovinske štete. Osiguratelji su nezadovoljni zbog visokih odšteta, posebno na području "bagatelnih" šteta i skupih sudskih postupaka, oštećenici zbog toga što dugo čekaju na naknadu štete, ali i svi drugi osiguranici koji kroz cijenu premije plaćaju sve nejasnoće i nelogičnosti koje se uočavaju u svakodnevnom radu".

Stav EU: Naknada štete ima smisla samo onda ako se gubitak organa ili određene funkcije kod oštećenika jednako vrednuje u cijeloj Europi

Za dipl. iur. Mladenku Grgić izlaz iz takve situacije je da i vještaci, i sudovi, i stranke u postupku prihvate kriterije za procjenu posljedica oštećenja zdravlja (tjelesnog i duševnog) kakvi se nalaze u knjizi "Pristup vještačenju naknade za neimovinsku štetu prema ZOO/05". Ista knjiga sadrži i prijedlog "Skale s grupama oštećenja po težini i stupnjevima oštećenja (invalidnosti) zdravlja (tjelesnog i/li duševnog)" s "Tablicom postotka (stupnja) oštećenja zdravlja i funkcioniranja". Opravdanje za taj prijedlog Mladenka Grgić nalazi u činjenici da predložene tablice postotaka oštećenja zdravlja u velikoj mjeri korespondiraju s Europskim indikativnim tablicama za ocjenu umanjenja psihičkog i fizičkog integriteta. Razlog više je i što je u EU zauzet stav "da naknada štete ima smisla samo onda ako se gubitak organa ili određene funkcije kod oštećenika jednako vrednuje u cijeloj Europi".
"Sada je sve u rukama sudova, koji svojim odlukama trebaju kreirati iznose za dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete. Možda bi, a tu očekujemo pomoć i podršku naših asocijacija, sada trebao reagirati i Vrhovni sud Hrvatske kako bi se uspostavili kriteriji ili mjerila za dosuđenje pravične novčane naknade, te radi jedinstvene primjene zakona i nenarušavanja ravnopravnosti građana koji bi trebali u jednako pravnoj i činjeničnoj situaciji ostvariti istu ili približno istu pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu", zaključuje Mladenka Grgić.

Vlastito rješenje
S time da se u skoroj budućnosti u rješavanju tog problema može računati i na domaću pamet prisutne je upoznao Marijan Ćuković.  Naime, Hrvatski ured za osiguranje jedan je od pokrovitelja izrade jedinstvenih hrvatskih nacionalnih tablica koje nose radni naslov "Hrvatske indikativne tablice za ocjenu težine povrede prava na zdravlje". Posao na izradi tih tablica je u tijeku i već je završeno 11 poglavlja, s tablicama za ocjenu povrede fizičkog zdravlja. Za desetak dana trebalo bi biti gotovo i 12. poglavlje o povredama psihičkog zdravlja, nakon čega će radni materijal biti u potpunosti gotov i dostupan za raspravu u osigurateljnoj i medicinskoj struci. 
Istodobno s izradom tih tablica u suradnji s Vrhovnim sudom Hrvatske analizira se oko 400 presuda županijskih sudova u Zagrebu, Splitu, Osijeku  i Rijeci u slučajevima naknade za neimovinske štete. Ta bi analiza trebala pokazati kako su sudovi od 2003. naovamo donosili odluke u važnijim predmetima, kojim su se motivima najčešće rukovodili, u kojim su slučajevima dosuđivane najveće naknade i drugo. Ćurković je potom naglasio kako je većina tih sudskih postupaka vođena po starom Zakonu o obveznim odnosima jer prakse po novom Zakonu gotovo i nema.
I sudovi, kaže on, čekaju nove upute i nova pravila, a to je upravo ovo na čemu se sada radi i što bi trebalo biti pretočeno u jasne kriterije u rujnu ove godine. Ti bi kriteriji za postupanje u postupku obrade i likvidacije automobilskih šteta, nakon što ih prihvati šira osigurateljna i sudska javnost, trebali zamijeniti one iz 2002. Nakon toga, ističe Ćurković, "nadamo se da će uslijediti novo razdoblje u primjeni Zakona o obveznim odnosima iz 2005. godine".

Nužnost revizije
U nastavku savjetovanja sudionici su imali priliku čuti brojna zanimljiva predavanja o različitim pitanjima iz područja obrade i likvidacije automobilskih šteta, uz početnu ocjenu Hrvoja Paukovića, direktora HUO-a,
 kako će ta tema biti aktualna još niz godina te da je više nego očito kako nam je nužna revizija postojeće prakse na tom području. Da problema s obradom i likvidacijom automobilskih nemaju samo hrvatski osiguratelji, rječito je pokazalo izlaganje Marijana Ćurkovića o talijanskom sustavu naknade štete zbog povreda prava na život i zdravlje. Iako je već prošao tri faze u razvoju, taj je sustav postao sinonim za nedefiniranost, različitost, pravnu nesigurnost i za najveće naknade za neimovinsku štetu u Europi. Iako se u posljednje vrijeme nakon intervencije Vrhovnog suda Italije stanje na području neimovinskih šteta kod naših susjeda nešto popravilo, mnogi problemi ostali su i dalje otvoreni.

Na 1,3 milijuna motornih vozila u Sloveniji ima samo 6500 neosiguranih motornih vozila, dok se u Hrvatskoj sa 2 milijuna motornih vozila ta brojka vrti oko 150.000

Sutkinja Vrhovnog suda Hrvatske Jasna Brežanski u svom je izlaganju upozorila da se u sudskoj praksi opetovano kao sporna pitanja nameću uvjeti osiguranja, svota osigurateljnog pokrića i zastara te nizom
primjera pokazala kako sudovi donose odluke o tim spornim pitanjima.
Davor Babić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o iznimkama u načelu lex loci delicti comissi prema Haškoj konvenciji o prometnim nezgodama iz 1971. Za osiguratelje, ali i suce, bit će sigurno zanimljiv njegov zaključak "da bi, primjenjujući Hašku konvenciju iz 1971. u slučajevima kad se prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo samo jedno vozilo dogodila u državi različitoj od države registracije vozila, a neposredno oštećena osoba koja je smrtno stradala i njezini srodnici koji postavljaju zahtjev za naknadu štete imaju redovito boravište u drugoj državi, hrvatska sudska praksa trebala zauzeti stav da je za odgovornost za štetu zbog prometne nezgode mjerodavno pravo države redovnog boravišta neposredno oštećene osobe".

Što mogu osiguratelji
Gošća iz Slovenije Tjaša Korbar upoznala je sudionike savjetovanja s aktualnim položajem Slovenskog zavarovalnog združenja i u sustavu zelene karte. Iz obilja informacija izdvojili smo one nad kojima se hrvatski osiguratelji trebaju dobrano zamisliti. Na 1,3 milijuna motornih vozila u Sloveniji ima samo 6500 neosiguranih, dok se u Hrvatskoj sa 2 milijuna motornih vozila ta brojka vrti oko 150.000. I drugo, minimalna svota za pokriće štete na osobama u prometnoj nesreći u Sloveniji iznosi, po uzoru na sve zemlje EU, pet milijuna eura, dok je u Hrvatskoj ta svota niža od pola milijuna eura.
Iz izlaganja Marina Matijace iz Triglav osiguranja bilježimo vrijedan poučak kako je "realno procijenjena pričuva za prijavljene štete temelj za stabilno poslovanje društva za osiguranje u budućem razdoblju. Generalno gledajući, pogrešno oblikovane pričuve impliciraju dalekosežne posljedice čije je efekte vrlo teško neutralizirati bez koordinirane sanacije, koja podrazumijeva sinergiju između vlasnika, menadžmenta i ovlaštenog aktuara društva za osiguranje".
Slaven Dobrić iz Allianz osiguranja upustio se u iznimno zanimljivu analizu utjecaja vanjskih čimbenika na obradu i visinu štete koji su, po njemu, neopravdano zapostavljeni u osigurateljnim raspravama. Njegove su premise kako osiguratelji nemaju ili, u najboljem slučaju, imaju vrlo mali utjecaj na te vanjske čimbenike. Primjerice, na stopu inflacije koja je značajna za svakog osiguratelja ne može se utjecati, kao ni na ostale ekonomske čimbenike.
Minimalan je utjecaj osiguratelja na klimatske čimbenike, kao i one vezane uz okoliš, ali bi zato osiguratelji mogli posredno ili neposredno u većoj mjeri utjecati na političke i zakonodavne čimbenike, posebno kad je riječ o kreiranju zakonskog okvira za osigurateljnu industriju.
Spomenimo još da su u nastavku rada savjetovanja sudjelovali Vitomir Boić,  sudac Županijskog suda u Velikoj Gorici, Aleksanda Trbojević iz Helios VIG-a, Katina Kaleb iz HUO-a, Berislav Matijević iz Croatia osiguranja i Ivica Veselić, sudac Županijskog suda u Zagrebu. S njihovim i već prije spomenutim izlaganjima upoznat ćemo u širem obliku naše čitatelje u sljedećim brojevima Svijeta osiguranja.

Natrag