Insurance Europe: pravo na zaborav za osobe s prethodnom dijagnozom bilo bi loše za potrošače

Datum objave: 16.09.2022.

Novi dokument Insurance Europe koji iznosi ključne poruke sektora o trenutnoj reviziji Direktive o potrošačkim kreditima (CCD) ističe zašto bi uvođenje prava na zaborav za osobe s prethodnom dijagnozom određenih zaraznih i nezaraznih bolesti, uključujući rak , imalo značajne negativne učinke na potrošače i njihove osiguravatelje.

Ovo je uslijedilo nakon amandmana Europskog parlamenta na zakonski prijedlog CCD-a koji bi zahtijevao od država članica da sastave popis zaraznih i nezaraznih bolesti kako bi se uvelo 10-godišnje pravo na zaborav (RTBF) za odrasle (pet godina ako se dijagnosticira prije 18. godine). RTBF bi značio da se od njih ne bi tražilo otkriti prethodnu dijagnozu bilo koje bolesti s tog popisa osiguravatelju.

Ako bi se ovo usvojilo u konačnom CCD-u, osiguravatelji predviđaju:

Smanjeni pristup zaštiti osiguranja za sve potrošače – RTBF može imati štetan utjecaj na tarife. Stoga postoji rizik da će se prosječne premije povećati i/ili pokriće smanjiti za sve potrošače zbog neizvjesnosti o potencijalno većim rizicima za osiguravatelje.

Povećani rizik od štete za potrošače – Rizici su posebno visoki zbog namjere Europskog parlamenta da primijeni RTBF na širok popis zaraznih i nezaraznih bolesti, umjesto da ga ograniči na rak. Nepostojanje bilo kakvog ograničenja RTBF-a na određene proizvode osiguranja, na primjer samo životno osiguranje, znači da bi moglo doći do nepredviđenih posljedica za određene skupine potrošača i/ili vrste proizvoda osiguranja.

Nestanak nekih proizvoda – Dugoročno gledano, neki proizvodi mogu postati komercijalno neodrživi ili neprivlačni potrošačima, stvarajući rizik od podosiguranja u ranjivijim slojevima stanovništva.

Nesigurnost za potrošače – Uključivanje više bolesti zahtijevat će složenu medicinsku terminologiju za definiranje svake od njih. Zbog toga bi kupcima moglo biti izuzetno teško saznati trebaju li otkriti prethodnu dijagnozu. To bi moglo dovesti do značajne neizvjesnosti potraživanja jer bi neotkrivanje materijalnih činjenica moglo dovesti do toga da osigurateljno pokriće postane ništavno.

Netransparentan sustav – Dotične bolesti bile bi uključene na nacionalni popis na temelju stručnih mišljenja, a ne na znanstvenim, statističkim i medicinskim podacima koji mogu objektivno pokazati rizik od nastanka osiguranog slučaja, a time i održivost dodavanja bolesti na popis.

Manja izvjesnost o sposobnosti osiguravatelja da plati buduće štete – Bez informacija o osiguranim rizicima, osiguravateljima će biti teško ispuniti svoje regulatorne obveze i izgraditi odgovarajuće rezerve za plaćanje budućih šteta, budući da neće imati potpune informacije o mogućim budućim štetama kroz svoje knjige.

Kako bi se izbjegle nepredviđene negativne posljedice za potrošače, provedba bilo kojeg RTBF-a na razini EU-a trebala bi se odvijati putem fleksibilnog kodeksa ponašanja. S time bi se trebale složiti sve zainteresirane strane, u središte bi trebale biti znanstvene, medicinske i statističke podatke i omogućiti neometano prilagođavanje znanstvenom razvoju. Insurance Europe stoga savjetuje protiv rigidnog mehanizma ugrađenog u zakonodavstvo EU-a koji je teško prilagoditi.

Insurance Europe također snažno pozdravlja nedavno jamstvo koje je dala povjerenica EU-a Mairead McGuinness da će Europska komisija prikupiti više dokaza i potaknuti dijalog između nacionalnih vlasti, pacijenata i financijskog sektora tijekom izrade kodeksa ponašanja EU-a o pravednom pristupu osoba koje su preživjele rak financijske usluge.

Natrag