Crna Gora – Kuda plovi osiguravajući brod? Oprezno s prognozama – kriza nije prošla

Datum objave: 31.03.2021.

U prognozama za 2021. godinu treba biti oprezan, jer se s određenom dozom neizvjesnosti očekuje daljnji razvoj ekonomskih aktivnosti zbog pandemije. Najveći dio prošle godine obilježen je značajno manjom agregatnom potražnjom, padom prihoda, skokom nezaposlenosti, naročito u mikro, malom i srednjem biznisu koji zapošljava više od 70 posto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori, a posebno u industrijama povezanim s turizmom, poput transporta, restorana i turističkog smještaja, kaže Branko Barjaktarović, direktor Agencije za nadzor osiguranja.

Crnogorsko tržište osiguranja u 2020. godini, usprkos pandemiji koronavirusa pokazalo je stabilnosti i vitalnost i prema preliminarnim rezultatima poslovanja ostvarilo je dobit prije oporezivanja od 12,1 milijun eura, dok je prikupljena bruto fakturirana premija bila 93,6 milijuna što je za 1,1 milijun manje nego godinu ranije.

To naglašava u razgovoru za „Svet osiguranja“ (izdanje Svijeta osiguranja u Republici Srbiji) novi izvršni direktor Agencije za nadzor osiguranja (ANO) Branko Barjaktarović.
Imajući u vidu kakve je negativne efekte u 2020. godini po ukupne društvene i ekonomske tokove globalno i lokalno ostavila ( a i dalje ostavlja), aktualna pandemija COVID-19, crnogorsko tržište osiguranja je u prethodnoj godini, prema riječima Barjaktarovića, ostvarilo odlične rezultate i pokazalo stabilnost i vitalnost.

Otpornost na COVID-19

„Osiguravajuće kuće pokazale su financijsku otpornost i operativnu prilagodljivost u restriktivnom i ekonomski nepredvidivom okruženju i još jednom su potvrdile da su i u vremenima najvećih nestabilnosti siguran oslonac građanima i privredi. Odgovornim poslovanjem dale su doprinos očuvanju stabilnosti financijskog sistema u Crnoj Gori. Osiguratelji su tijekom cijele 2020. godine bili stabilnog financijskog položaja i očuvane solventnosti i likvidnosti. Svih devet osiguratelja je, prema preliminarnim podacima, ostvarilo dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 12,1 milijuna eura“, naglašava Barjaktarović.

Preliminarni podaci pokazuju da je prikupljena bruto fakturirana premija bila 93,6 milijuna eura što je za 1,1 posto ili 1,1 milijun manje u odnosu na do sada rekordnu 2019. godinu. Ovaj premijski rezultat je, pojašnjava sugovornik SO, iznad očekivanja i same industrije, imajući u vidu opće makroekonomske pokazatelje crnogorske ekonomije u prethodnoj godini koje karakteriziraju značajni minusi.

„Početak prošle godine je bio rekordan imajući u vidu da je ukupna tržišna premija na kraju ožujka bila za 12,3 posto veća u odnosu na usporedni period prethodne godine. Taj trend se zbog proglašenja pandemije koronavirusa i usporavanja skoro svih ekonomskih aktivnosti u zemlji postepeno pogoršavao, pri čemu se izdvaja sami kraj prethodne godine kada su se neki osiguratelji premijski oporavili. Ovo je prva godina nakon 2014. godine u kojoj je industrija osiguranja prikupila manje premije u odnosu na prethodnu godinu“, naglašava Barjaktarović.

Što kaže statistika

Statistika pokazuje da je premija neživotnog osiguranja u ukupnoj tržišnoj premiji sudjelovala s 78,9 posto, a životnih osiguranja s 21,1 posto, što predstavlja najveći udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji do sada.

Svih pet neživotnih osiguratelja je imalo pad premije, dok su tri od četiri životna osiguratelja zabilježila rast. Prema vrsti osiguranja najveći udio u premijskom portfelju tržišta od 38,5 posto je tradicionalno pripalo osiguranju od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, osiguranje života je ostvarilo udio od 19,2 posto, osiguranje od nezgode 10,4 posto, ostala osiguranja imovine 10,3 posto, osiguranje motornih vozila (kasko) 6,4 posto, osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti četiri posto, zdravstveno osiguranje 2,9 posto, dok su sva ostala osiguranja činila zbirno 8,3 posto ukupne tržišne premije.

Zaključenih ugovora je 13 posto manje u prošloj u odnosu na godinu ranije, pri čemu je pad broja neživotnih osiguranja bio 17,1 posto, dok su životna osiguranja imala rast od pet posto.
Na godišnjem nivou je najviše porasla premija osiguranja života i to za 2,62 milijuna, a najveći pad premije ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila 1,98 milijuna, dok su osiguratelji riješili šteta u iznosu od 36,58 milijuna eura.

Oprezno s prognozom za 2021.

Barjaktarović smatra da u prognozama za 2021. godinu treba biti oprezan, jer se s određenom dozom neizvjesnosti očekuje dalji razvoj ekonomskih aktivnosti zbog i dalje tinjajuće pandemije. Najveći dio prošle godine obilježen je značajno manjom agregatnom potražnjom, padom prihoda, skokom nezaposlenosti, naročito u mikro, malom i srednjem biznisu koji zapošljava više od 70 posto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori, a posebno u industrijama povezanim s turizmom, poput transporta, restorana i turističkog smještaja.

„To definitivno utiče na kapacitete za jači rast i razvoj tržišta osiguranja u 2021. godini. Dobra vijest u svemu je globalna pojava nekoliko cjepiva protiv koronavirusa, što bi značajno popravilo šanse da predstojeća ljetna turistička sezona, kao strateški bitan dio crnogorskih ekonomskih tokova, bude značajno bolja od prethodne“, ističe Barjaktarović.
On procjenjuje da će premija koja dolazi iz segmenta mikro, malih i srednjih poduzeća, kao i građana koji stoje iza tih biznisa, vjerojatno biti pogođena u ovoj godini, dok će korporativni sektor (posebno onaj uključen u strateške infrastrukturne i turističke projekte) i javni sektor, zbog efekata obima poslovanja i sigurnosti biti značajno manje pogođeni aktualnim okruženjem, pa u tom segmentu ne bi trebalo biti većih premijskih promjena u narednom periodu.

„Efekti pandemije i pratećih restriktivnih mjera u određenoj mjeri utjecat će na promjenu životnih navika potrošača, pa i onih u vezi sa kupovinom proizvoda osiguranja. Kada su u pitanju građani očekivanja su da bi se premija mogla dodatno razvijati u pravcu neobaveznih osiguranja koja se odnose na nezgodu, zdravlje i život, pod pretpostavkom pozitivnih ekonomskih kretanja tokom godine. U korporativnom segmentu se može uočiti da se tradicionalni imovinski rizici sve više nadograđuju i osiguranjem od opće odgovornosti za štetu“, naglašava Barjaktarović.
Pandemija je pokazala koliko se brzo može, smatra on, prekinuti proizvodno-distributivni lanac vrijednosti koji privredne subjekte može preko noći uvesti u značajne probleme.

„Sada je potez na osiguravateljima da svojim javnim djelovanjem, ali i novim i modificiranim pokrićima, utječu na podizanje svijesti i izađu u susret potrebama potrošača u vezi s tradicionalnim i novorastućim rizikom. S tim u vezi, uočeno je da su neki od osiguratelja u 2020. godini već uključili pokriće od COVID-19 u neke svoje proizvode. Za ove aktivnosti na jačanju svijesti kod potrošača osiguratelji će u ANO uvijek imati podršku“, kaže Barjaktarović.

Nije ugrožen rad zastupnika i posrednika u osiguranju

Barjaktarović kaže da ANO još uvijek nema konačne podatke o rezultatima poslovanja zastupnika i posrednika u osiguranju, ali prema informacijama sa tržišta, u periodu nakon proglašavanja pandemije COVID-19 u Crnoj Gori i uvođenja restriktivnih mjera kretanja ipak nije došlo do značajnijeg pada obujma poslovanja ovih kanala prodaje, niti do većih operativnih problema u komunikaciji tih distributera osiguranja s potrošačima i osiguravajućim kućama.

„Prema njihovim riječima i dalje je značajan broj potrošača koji su ugovore o osiguranju zaključivali direktno na prodajnim mjestima osiguratelja ili u direktnoj komunikaciji sa zastupnicima i posrednicima, što je moguće objasniti navikama i nivoom informatičke pismenosti prosječnog potrošača osiguranja u Crnoj Gori“, pojašnjava izvršni direktor ANO.
Imajući u vidu dugotrajnost aktualne pandemije, ali i sklonost mlađih potrošača osiguranja u Crnoj Gori novim komunikacijskim tehnologijama, neupitno je da će morati da dođe do ubrzanog razvoja digitalizacije u pružanju usluga osiguranja, što je trend koji je i u nekim zemljama regije uzeo značajnog maha.

Rad na unaprjeđenju zakona o osiguranju i obaveznom osiguranju

ANO je u prethodne dvije godine značajan dio svojih resursa posvetila izradi novog teksta Zakona o osiguranju koji treba stupito na snagu danom pridruživanja Crne Gore EU i kojim se u crnogorsko zakonodavstvo u potpunosti, između ostalog, prenosi Direktiva Solventnost II, Direktiva o distribuciji osiguranja.
„Prijedlog zakona je na javnoj raspravi kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja i očekujemo konstruktivan doprinos svih zainteresiranih strana. Naše naredne aktivnosti u vezi s ovim zakonom u ovoj godini, vezane su za usuglašavanje transpozicijske tabele, odgovorima nadležnim institucijama i EK, kao i dodatne aktivnosti vezane za unaprjeđenje teksta zakona“, ističe Barjaktarović.

Kaže da ANO trenutno dodatno unapređuje važeći Zakon o osiguranju, kojim će uskladiti unutrašnju organizaciju i poslovanje u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, uvesti nove regulatorne standarde u dijelu uspostavljanja obaveznih ključnih funkcija u osiguravajućim kućama, osigurati
dodatnu zaštitu interesa osiguranika u skladu s najboljim međunarodnim standardima…

„U proceduru smo stavili i izmjene i dopune Zakona o obaveznom osiguranju u prometu koji je usuglašen s propisima EU. Unaprjeđenja dva ključna zakona u cilju su postepenog usklađivanja crnogorskog tržišta osiguranja s EU standardima u segmentu osiguranja, a istovremeno će omogućiti buduću lakšu tranziciju tržišta na novi regulatorni režim Solventnost II“, kaže Barjaktarović.

Natrag