;

Apsolutno je potrebno doraditi regulativu vezanu uz osiguranje odvjetnika

Datum objave: 01.02.2018. Broj 1 | Godina 2018

Prema Zakonu o odvjetništvu svaki odvjetnik dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao učiniti strankama obavljanjem odvjetništva, a najniža osigurana svota za svakog odvjetnika mora iznositi 800.000 kuna po štetnom događaju bez ograničenja broja slučajeva za odvjetnike pojedince i odvjetnike zaposlene u javnim trgovačkim društvima, odnosno 9.000.000 kuna po štetnom događaju bez ograničenja broja slučajeva za odvjetničko društvo osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću.

Pitanje je koliko je odvjetničkih ureda u Hrvatskoj podosigurano, koliko ih ima nedostatno pokriće – ili da preokrenemo pitanje – koliko postotak odvjetničkih ureda ima odgovarajuće pokriće? Diplomirani pravnik, vrsni poznavatelj osigurateljnog okruženja, Berislav Matijević, kaže da je minimalna svota osiguranja po osiguranom slučaju vjerojatno određena prema preporuci Council of Bars and Law Societies of Europe (CCBE) iz 2004. godine, temeljeći se, opet vjerojatno, na prosudbi da visina navedene svote po osiguranom slučaju zadovoljava većinu konkretnih slučajeva. “Je li navedena svota dostatna ili ne, ovisi prema mojem mišljenju o ocjeni samih odvjetnika, odnosno o tome koliko su u svojem zastupanju izloženi brojnosti i veličini konkretnih slučajeva. Primjerice, sigurno nije ista izloženost mogućim posljedicama profesionalnog propusta odvjetniku koji zastupa neku stranku oko međe, i onom odvjetniku koji je angažiran u zastupanju, recimo, Agrokora. Odvjetnici moraju biti svjesni da iznad iznosa od 800.000 kn (koji je pokriven osiguranjem), za sve iznad toga mogu odgovarati svojom osobnom imovinom odnosno imovinom odvjetničkog društva”, tumači Matijević.

U pogledu prilagodbe – dorade regulative vezane uz obvezu ugovaranja polica osiguranja odvjetničke odgovornosti treba početi od toga da u današnje vrijeme, ono što je stalno, su samo promjene, a takva je situacija i s regulativom. Ona mora pratiti ono što se u društvu događa

Koliko je on upoznat, kao najčešći razlog tužbi protiv odvjetnika zbog profesionalnog propusta, navodi se “propuštanje rokova” za poduzimanje određenih procesnih radnji, primjerice propuštanje roka za ulaganjem žalbe na prvostupanjsku presudu, no i u takvim slučajevima oštećena stranka treba dokazati da joj je uslijed toga nastupila šteta, dakle treba dokazati da bi ulaganje žalbe u roku bilo po nju uspješno.
“Sigurno da je rizik profesionalnog propusta imanentan svakoj profesionalnoj djelatnosti, pa tako i onoj intelektualnoj kakva je odvjetnička, jer ‘iza svega’ stoji čovjek sa svim svojim dobrim ili manje dobrim osobinama i sposobnostima”, kaže Matijević.

Mišljenja je da se sudski postupci kojima se utvrđuje odgovornost odvjetnika, ne izdvajaju u prosjeku po dužini trajanja od ostalih sudskih postupaka. Na dužinu trajanja sudskog postupka utječe, kako ponašanje stranaka u sudskom postupku, tako i sposobnost suda da njime rukovodi.

Odgovornost za štetu uslijed profesionalnog propusta odvjetnika, utvrđuje se u pravilu na temelju pravila o subjektivnoj odgovornosti – odgovornosti na temelju krivnje (čl. 1045. st. 1. ZOO)
Broj sudskih postupaka povezanih s profesionalnim propustom odvjetnika, kreće se u konstantnoj veličini od oko stotinjak postupaka godišnje, deset posto manje ili više, ovisno o godini.

Struka se malo konzultira
Uspoređujući nas sa zemljama EU i njihovim zakonodavstvom vezanim uz osiguranje odgovornosti odvjetnika, Matijević napominje da se pravni sustavi država EU razlikuju i nisu kao takvi unificirani što otežava kvalitativnu usporedbu. Tome doprinosi i činjenica da na razini EU, osiguranje od profesionalne odgovornosti odvjetnika nije propisano kao obavezno osiguranje (kao primjerice osiguranje od AO), već je to prepušteno (još uvijek) državama članicama. No činjenica je da se broj država u kojima je osiguranje od odgovornosti odvjetnika obavezno osiguranje, sve više širi. Tako se i krajem 2017. krugu država u kojima je osiguranje od profesionalne odgovornosti odvjetnika obavezno, priključila i Italija.

Za ono što se stalno nameće kao pitanje – je li potrebno prilagoditi i doraditi regulativu vezanu uz obvezu ugovaranja polica osiguranja odvjetničke odgovornosti, što bi značilo ujednačiti uvjete osiguranja, Matijevič odgovora da u pogledu prilagodbe – dorade regulative vezane uz obvezu ugovaranja polica osiguranja odvjetničke odgovornosti treba početi od toga da u današnje vrijeme, ono što je stalno, su samo promjene, a takva je situacija i s regulativom. Ona mora pratiti ono što se u društvu događa: “Smatram da nije dobro imati ‘zacementirano stanje’ već ga treba držati što je više moguće ‘društveno ažurnim’. Pri tome treba paziti da se ne izazove pravna nesigurnost. Tu veliku ulogu ima struka, no na žalost ona se najčešće uopće ili vrlo malo konzultira, odnosno najčešće se ne uvažavaju preporuke struke”, objašnjava Matijević. Dodaje da je za ujednačavanje uvjeta osiguranja potrebno početi od toga da je tržište osiguranja EU liberalizirano, tako da se o ujednačavanju uvjeta osiguranja teško može govoriti, ono što može biti ujednačeno je samo usvajanje nekih “muster” uvjeta kao što su to učinile neke EU države.

“Mislim da bi u tom smislu trebalo tumačiti i čl. 44. st. 8. Zakona o odvjetništvu kojim se propisuje da uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguratelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa i HOK-om”, kaže Matijević.

Što se tiče određivanja realnije svote osiguranja, zakonom su propisane samo minimalne svote osiguranja koje se moraju ugovoriti, dakle “realnije” se može odnositi samo na dobrovoljno ugovaranje većih svota osiguranja od onih minimalnih, što Matijević drži da je uvijek podložno preispitivanju odnosno usuglašavanju s interesima konkretnog odvjetnika.
Matijević smatra da se samo manji dio profesionalnih propusta odvjetnika uspijeva riješiti u izvansudskom postupku: “Razloga za tako nešto ima više, izdvojio bih ovom prigodom dva. Prvi je izostanak, nazovimo, partnerske suradnje u takvim predmetima, da ne kažem izostanak povjerenja između odvjetnika i osiguratelja (imao sam prilike čuti: ‘ne može moj predmet kao stranke-odvjetnika, rješavati tamo neki pravni zastupnik u vašoj kompaniji’). Drugi je bojazan odvjetnika od mogućeg utvrđivanja njegove krivnje za profesionalni propust, što je ljudski, ali još je ljudskije i prihvatiti vjerojatnost propusta”.

Hrvatska odvjetnička komora vrlo ažurno inzistira da odvjetnici Komori dostave police osiguranja od odgovornosti. Na taj način štiti se prvenstveno interes stranaka, ali i samih odvjetnika od eventualnih naknada štete zbog propusta odvjetnika u svom radu. Odvjetnik koji ne dostavi policu osiguranja od odgovornosti bit će suspendiran

Kada je riječ o omjeru premije i šteta u osiguranju odgovornosti odvjetnika i kreiranju dobrog osigurateljnog proizvoda, Matijević kaže da nije upoznat da je po ovoj vrsti osiguranja konkretna kombinirana kvota negdje javno publicirana, ali prema dostupnim podacima HUO-a za 2017. godinu (HUO, statistička izvješća), zaračunata bruto premija osiguranja u ovoj vrsti osiguranja (rizik 13.10.) iznosila je 8.147.453,00 kn dok su likvidirane bruto štete iznosile 2.652.771,00 kn.

Umijeće struke leži u pronalaženju balansa
“Kod kreiranja dobrog osigurateljnog proizvoda, formula je poprilično jasna: dobar je onaj osigurateljni proizvod u kojem svoj (zadovoljavajući) interes pronalaze obje ugovorne strane iz ugovora o osiguranju, dakle onaj koji zadovoljava očekivanja, kako ugovaratelja osiguranja (odvjetnika u našem slučaju), tako i osiguratelja. Prema tome umijeće struke leži u pronalaženju odgovarajućeg balansa između ovih dvaju očekivanja”, tumači Matijević.

“Nije da osiguratelji nisu zainteresirani za ovu vrstu osiguranja, pogotovo dok je osnovni kriterij na osnovu kojeg se javno prosuđuje ‘uspješnost’ poslovanja osiguratelja, samo visina ugovorene premije osiguranja, sa čime se osobno ne slažem. Činjenica je da se pri tome, neka društva ponašaju agresivnije na tržištu, dok se druga oslanjaju isključivo na nekakav svoj presumirani imidž”, kaže Matijević.

Hrvatska odvjetnička komora kao strukovna organizacija odvjetnika svakako poduzima inicijative kojima nastoji zaštiti interese odvjetništva kao profesije, a koliku će “snagu argumenata” pri tome iskazati ovisi od same animiranosti (zainteresiranosti) njezinih članova – odvjetnika za pojedinu materiju.

Ono što je sigurno od utjecaja i na rješavanje šteta su disciplinski postupci koji se pokreću pred HOK oko možebitnih profesionalnih propusta odvjetnika.
Odvjetnik Igor Hrabar iz Odvjetničkog društva Hrabar i partneri u ime Hrvatske odvjetničke komore kaže da Hrvatska odvjetnička komora vrlo ažurno inzistira da odvjetnici Komori dostave police osiguranja od odgovornosti. Na taj način štiti se prvenstveno interes stranaka, ali i samih odvjetnika od eventualnih naknada štete zbog propusta odvjetnika u svom radu. Odvjetnik koji ne dostavi policu osiguranja od odgovornosti biti će suspendiran.

Ozbiljnost s kojom Hrvatska odvjetnička komora pristupa rješavanju spornih slučajeva osiguranja ogleda se i u činjenici da na zahtjev odvjetnika o konkretnom slučaju raspravlja i Izvršni i Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore.

Hrabar smatra da je 800.000 kuna osiguranja po osiguranom slučaju vrlo visoka svota osiguranja tako da je za pretpostaviti da je vrlo mali broj odvjetnika osiguran na veću svotu osiguranja ili podosiguranja. “Osim toga odvjetnička društva s ograničenom odgovornošću osigurana su na daljnji iznos od 9.000.000 kuna. Stoga smatram da su naše stranke vrlo dobro osigurane od štete radi propusta odvjetnika”, kaže Hrabar i potvrđuje Matijevićeve riječi da su najčešći razlozi tužbi radi propusta odvjetnika propušteni rokovi za žalbu ili pak prenisko postavljeni tužbeni zahtjevi.

Što se tiče broja sudskih postupaka povezanih s odvjetničkom pogreškom on je po podacima Hrvatske odvjetničke komore u blagom porastu. Hrabar smatra da je apsolutno potrebno prilagoditi i doraditi regulativu vezanu uz osiguranje odvjetnika i to prvenstveno promjenom Zakona o odvjetništvu.
“Nije mi poznat podatak u kojem postotku se predmeti odvjetničkih pogrešaka rješavaju mirnim putem ali je očito da je nagodba primarni način rješavanja jer je za sada relativno mali broj sudskih postupaka”, kaže Hrabar.

Uvjeti osiguranja odvjetničke odgovornosti u hrvatskim društvima
Provjerili smo koje uvjete osiguranja odvjetnika nude neka od društva koje nude ovu vrstu osiguranja. Tako u Allianzu kažu se kod njih, kao i kod ostalih osiguratelja, primjenjuju zajednički uvjeti za osiguranje od odgovornosti odvjetnika. Uvjeti su doneseni u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa i Hrvatskom odvjetničkom komorom te ih je utvrdio Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje. Predmet osiguranja u okviru uvjeta osiguranja je zakonska odgovornost odvjetnika za štetu koju obavljanjem odvjetništva prouzroči trećim osobama. Osiguranikom se smatra pravna ili fizička osoba koja obavlja odvjetničku djelatnost. Pored odvjetnika, ovim osiguranjem može biti obuhvaćena i odgovornost odvjetničkih vježbenika, kao i ostalog osoblja. Uz posebno ugovaranje i plaćanje dopunske premije, osiguranjem također može biti obuhvaćena privatna odgovornost odvjetnika izvan obavljanja njegove djelatnosti. Opseg teritorijalnog pokrića je područje Republike Hrvatske, ukoliko se drugačije ne ugovori.

Osiguranim slučajem smatra se svaki pojedinačno određeni propušten oblik pravne zaštite ili učinjena pogreška iz obavljanja usluga odvjetništva prilikom pružanja pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa. To podrazumijeva davanje pravnih savjeta, sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.), sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka, te zastupanje stranki.

“Našim osiguranicima nudimo pokrića sukladno Zakonu o odvjetništvu i našim Uvjetima osiguranja”, kažu u Allianzu.

Na pitanje imaju li u ponudi i proširena pokrića na zahtjev i o kakvim je dodatnim pokrićima riječ, iz Allianza odgovaraju da prate potrebe svojih klijenata i nude osigurateljno pokriće koje odgovara specifičnostima njihovog poslovanja. U praksi se često pojavljuje potreba ugovaranja polica s višim iznosima osiguranja od minimalno propisanih Zakonom o odvjetništvu, a nerijetko osiguranici pružaju svoje usluge i izvan teritorija Republike Hrvatske radi čega se tada nameće potreba ugovaranja polica šireg teritorijalnog pokrića. U pravilu su takvi zahtjevi vođeni zahtjevima nalogodavaca naših osiguranika i to primarno inozemnih, primjerice banaka, institucionalnih investitora i drugih.

Uvjeti osiguranja od odgovornosti odvjetnika UNIQA osiguranja isključuju štete od odgovornosti za propuste ili pogreške u obavljanju djelatnosti koje su bile poznate u vrijeme sklapanja ugovora o osiguranju, ili nisu mogle ostati nepoznate.

UNIQA osiguranicima nudi mogućnost osiguranja od odvjetničke odgovornosti s i bez franšize (sudjelovanje osiguranika u šteti u određenom iznosu). Sva eventualna dodatna pokrića razmatraju se posebno na zahtjev osiguranika. S obzirom na procjenu rizika tog zahtjeva dodatna pokrića se mogu ali i ne moraju prihvatiti.

U Wiener osiguranju su razvili posebno proširenje pokrića za osiguranje profesionalne odgovornosti odvjetnika. To poboljšanje pokrića važi za sve članove Hrvatske odvjetničke komore.
“Uz atraktivne cijene, posebna pogodnost koju smo za članove Hrvatske odvjetničke komore ugovorili odnosi se na pokriće grube nepažnje. Radi se o značajno kvalitetnijem pokriću profesionalne odgovornosti odvjetnika. Prilikom sklapanja ugovora o osiguranju ugovaramo i na polici navodimo posebnu klauzulu prema kojoj se osiguratelj obvezuje da će obrađivati i rješavati štete prema oštećenim trećim osobama bez isticanja isključenja po osnovi grube nepažnje”, kažu u Wieneru.

Slovenska iskustva
A kakva su iskustva s osiguranjem odvjetničke odgovornosti u susjednoj Sloveniji saznajemo iz Adriatic Slovenice.

“Kako bismo osigurali sveobuhvatnu zaštitu, pravnim stručnjacima (odvjetnicima, odvjetničkim uredima) nudimo osiguranje odgovornosti koje uključuje opću kao i profesionalnu odgovornost”, kažu u tom osiguravajućem društvu.

Opća odgovornost obuhvaća odgovornost osiguranika za štetu nastalu potraživanjima trećih strana za naknadu štete od osiguranika, u slučaju iznenadnog nesretnog događaja (nesreće) uzrokovanog (osiguranim) rizičnim događajem koji je oštetio osobu i/ili materijalne stvari.

Profesionalna odgovornost pak pokriva štete koje proizlaze iz građanskih odštetnih zahtjeva protiv osiguranika zbog štetnog djelovanja (usluga ili propusta) stručnjaka (odvjetnika) pri obavljanju profesionalne djelatnosti koje je za posljedicu imalo materijalnu štetu. Valja napomenuti da u slučaju profesionalne odgovornosti osiguratelj ima obvezu isplatiti štetu samo ako se štetni događaj zbio za vrijeme trajanja police osiguranja od profesionalne odgovornosti, odnosno najviše do godinu dana prija ugovaranja (retroaktivno pokriće od jedne godine) u slučaju da osiguranik nije znao za/bio svjestan štetnog ponašanja/djelovanja u vrijeme sklapanje ugovora o osiguranju profesionalne odgovornosti. Postoje neka isključenja/iznimke u osiguranju opće i profesionalne odgovornosti. One se odnose na namjerne pogreške ili slučajeve kada je osiguranik mogao ili morao očekivati štetne posljedice vlastitog djelovanja/radnje, kao i za svjesno postupanje suprotno regulativi/zakonu ili uputama odgovornog regulatora ili organa vlasti. Također iz odštete isključuju štete nastale izravno ili neizravno terorističkim činom. U profesionalnoj odgovornosti koja se tiče specifično odvjetničke struke postoji tek nekoliko izuzeća. Ona se odnose na naknadu štete zbog prekoračenog roka izvršenja obveze, na povrat novčanih kazni, ugovorene penale ili kaznenu štetu, klevetu, nelojalnu konkurenciju kao i kršenje profesionalne tajnosti ili povredu prava intelektualnog vlasništva.

Dodatna pokrića mogu se dogovoriti za opću odgovornost (primjerice odgovornost poslodavca) i profesionalnu odgovornost. U potonjem slučaju moguće je proširiti osnovno pokriće na troškove obnove izgubljenih, uništenih ili oštećenih dokumenata (dokumenata, planova, knjiga računa, pisama itd.) osiguranika koji su povezani s obavljanjem djelatnosti. Također, u određenim slučajevima (poput promjene osiguravajućeg društva, prestanka rada tvrtke i sl.) može se ugovoriti dodatno pokriće za istek police osiguranja.

Piše: Nataša Gajski Kovačić

Natrag