Ante Žigman: Hrvatska će nakon koronakrize financirati gospodarstvo preko Europske unije tržišta kapitala

Datum objave: 22.10.2020.

Korona virus donio je svijetu najveću globalnu ekonomsku krizu nakon drugog svjetskog rata, veliku neizvjesnost i nemogućnost jasne procjene koliko će ona trajati. Usprkos težini stanja u kojem se nalazimo, stojimo na prekretnici koja nas, ako se za to dobro pripremimo, može ubrzati u jačem oporavku poduzeća i to putem tržišta kapitala.

„Korona virus donio  je svijetu najveću globalnu ekonomsku krizu nakon drugog svjetskog rata, veliku neizvjesnost i nemogućnost jasne procjene koliko će ona trajati. Usprkos težini stanja u kojem se nalazimo, stojimo na prekretnici koja nas, ako se za to dobro pripremimo, može ubrzati u jačem oporavku poduzeća i to putem tržišta kapitala. Europska komisija je prije mjesec dana donijela novi, osvježeni akcijski plan stvaranja jedinstvene unije tržišta kapitala koja bi trebala u potpunosti zaživjeti do kraja 2022. godine“, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman tijekom prezentacije na temu „Što nakon koronakrize“, održane danas u Rovinju, na konferenciji „Izazov promjene“.

Kroz 16 mjera Europska komisija ima namjeru otvoriti prostor malim i većim ulagačima za veće trgovanje vrijednosnim papirima, pobuditi izlazak novih izdavatelja na burzama, omogućiti lakše i jeftinije financiranje održivih malih i srednjih poduzeća koji putem banaka i nemaju pristup oporavku vlasničkog kapitala te olakšati prelazak gospodarstva na održivo i ekološki prihvatljivo poslovanje što je dio i jedinstvenog zelenog plana cijele Unije.

Prijedlog akcijskog plana ne umanjuje značaj nacionalnih burzi već ih povezuje da kroz buduće ujednačene propise investitori mogu pronaći dobre prilike za prekogranično ulaganje i da se porezni tretman takvih ulaganja izjednači na cijelom području EU. Da bi tržište kapitala bio novi poligon rasta i intenzivnijeg trgovanja, plan uključuje  i namjeru obvezne edukacije i  zaštite malih ulagača te jačanje sigurnosti mirovinske štednje. Pritom se kao preduvjet integriranja tržišta predlaže i ublažavanje poreznog tereta u prekograničnim ulaganjima, standardiziranje ishoda stečajnih postupaka te da se cijelom EU jednoznačno odredi pojam dioničara i pravila koja reguliraju odnos između investitora, posrednika i izdavatelja u pogledu ostvarivanja glasačkih prava. Uz to, dugoročno se teži ukloniti prepreke za upotrebu novih digitalnih tehnologija na svim tržištima kapitala.

Integracija lokalnih tržišta po EU pravilima doprinijet će jačanju financijske stabilnosti Unije, oporavku našeg i EU gospodarstva nakon COVID krize, olakšati zelenu i digitalnu tranziciju i povećati konkurentnost cijele Unije na međunarodnoj razini. Za Hrvatsku to će konačno biti prilika da se osnaže neke druge ekonomske grane i kao izdavatelji vrijednosnih papira pojave na našoj burzi. Ako se pripremimo za jedinstveno tržište, možemo potaknuti brojne male tehnološke tvrtke na izlazak na burze i da kroz veća ulaganja domaćih institucionalnih investitora zadržimo njihov fokus ostanka i ulaganja na domaćem tržištu.

U budućnosti će veći naglasak biti na zelenim obveznicama, zelenom investiranju i HANFA će predlagati  da se u zakone ugrade elementi koji bi povećali atraktivnost za ulaganje u održive oblike imovine. No, za sustavno uključenje institucionalnih investitora u vlak financiranja zelenih projekata, potrebno je ispunjenje nekolicine preduvjeta. Prvi preduvjet je kvalitetno mjerenje ekološke prihvatljivosti poslovanja djelatnosti i pojedinih poduzeća, gdje su ESG faktori (eng. Environmental, Social and Governance) dobar početak, no trenutno ih relativno mali broj poduzeća redovito mjeri i javno objavljuje.

ESG faktori će usmjeriti izdavatelje i na poželjne promjene u rodnoj ravnopravnosti i većoj zastupljenosti žena u upravama i nadzornim odborima u svojim kompanijama te da kroz bolji odnos prema potrošačima i okolišu u budućnosti ne trpe dodatne regulatorne namete. Primjena faktora nastojat će kroz drugačije modele poslovanja dugoročno pozitivno utjecati i na smanjenje društvenih i međugeneracijskih nejednakosti, čemu mi posebno moramo težiti.

Natrag