Allianzov najnoviji globalni makroekonomski i tržišni scenarij: Veliko ponovno otvaranje: nove prilike, stari rizici

Datum objave: 11.06.2021.

Allianz je publicirao najnoviju analizu globalnog makroekonomskog i tržišnog scenarija.

Analiza “Veliko ponovno otvaranje: nove prilike, stari rizici”:

• Zaštita cjepivom kako bi se omogućilo veliko ponovno otvaranje. Iako su zemlje s naprednim gospodarstvom provele kampanje imunizacije, neodlučnost kada su u pitanju cijepljenje i cjepiva druge generacije prvi su na listi prioriteta. U međuvremenu, nedovoljna procijepljenost u Aziji i na tržištima u nastajanju može dovesti do neusklađenih smjerova rasta.

• Višeslojni oporavak: gospodarstvo „visokog pritiska” u SAD-u, gospodarstvo „niskog pritiska” u Europi. Očekujemo da će svjetski BDP porasti za + 5,5 % 2021., pri čemu će SAD biti jasan predvodnik. U Europi će za povratak na razinu prije krize biti potrebna godina dana više u usporedbi sa SAD-om (prvo tromjesečje 2022.), a za povratak na smjer rasta prije bolesti COVID-19 dodatne četiri godine.

• Dolazi do „osvetničkog trošenja”, no uz preostale uštede koje iznose 500 milijardi EUR u Europi i 1 bilijun USD u SAD-u. Potrošnja će dovesti do oporavka, no i uz stvaranje zaliha radi predostrožnosti, čime se komplicira odabir politika.

• Inflacija, kakva inflacija? Smanjenja u pogledu opskrbe (sirovine, transportni kapaciteti, radnici) vjerojatno će održati inflaciju troškova na pet godina do kraja 2021. Kupovna moć poduzeća i dalje je ograničena, posebice u Europi. Kupovna moć kućanstava bit će izložena pritisku jer će se zbog razlike u zaposlenosti (4 milijuna radnih mjesta u europodručju i 10 milijuna u SAD-u) zadržati inflacija plaća. No, nijedna monetarna inflacija nije vjerojatna jer je brzina opticaja novca rekordno niska.

• Faustovska pogodba između ekspanzivne fiskalne i monetarne politike zadržava se. Očekujemo da će središnje banke biti strpljive prije povećanja stopa 2023. (neke iznimke: Norveška, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo do rujna 2022). Tržišta u nastajanju izloženija su naglim promjenama stavova na tržištu, čime bi nastala neusklađena prilagodba valuta i duga.

• Pred Europom je politička prekretnica, no 2022. neće se ponoviti kriza iz 2012. U europodručju fond Next Generation EU i Europska središnja banka podržat će oporavak i zadržati podalje financijski teret, dok izbori u Njemačkoj i Francuskoj mogu dovesti do političkih iznenađenja. Da, pripazite na heterogenost.

• Kreditni je rizik pod kontrolom. Zagonetka o insolventnosti nastavlja se kako se dug poduzeća povećavao do novih maksimuma, ali povećao se i novac u bilanci, dok će se potpora za likvidnost poduzećima nastavit pružati u 2022. Europska nefinancijska poduzeća morat će u prosjeku povećati maržu za 1,5 % kako bi svoj dug učinile održivim.

• Zelena je nova crna industrijske politike. Prijelaz na čišći model rasta zahtijevat će definiranje stvarne nove industrijske politike koja se sastoji od stvaranja novih fiskalnih resursa, subvencioniranja prijelaza, zaštite domaćih proizvođača i ulaganja u infrastrukturu. Tijekom razdoblja 2021. – 2050., godišnja ulaganja u energetski sektor moraju se povećati za oko 1 % svjetskog BDP-a u usporedbi s današnjim razinama kako bi se omogućio prijelaz na nultu neto energiju. S 1,3 bilijuna USD, ulaganje u električnu energiju iz obnovljivih izvora morat će premašiti najvišu razinu ikad potrošenu na opskrbu fosilnim gorivima (1,2 bilijuna USD 2014).

• Politički rizik ostaje zbog novog američkog paternalizma i taktičkog multilateralizma. SAD je pokrenuo novi val globalnih i multilateralnih inicijativa za klimatske promjene i porezne politike. Međutim, takvo oživljavanje međunarodnog djelovanja ne znači nužno i neselektivni multilateralizam: do sada je 2021. SAD bio najaktivniji u trgovinskim mjerama zaštite, a Kina i Njemačka najusmjerenije (na neto osnovi). Iako bi azijsko-pacifička regija mogla zabilježiti neko ubrzanje širenja i provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini (npr. RCEP –Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo, CPTPP – Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo itd.), nije otporna na već postojeće geopolitičke napetosti koje su se pogoršale krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 (npr. Kina i „Quad”).

Natrag