U osmom godišnjem istraživanju o najvećim poslovnim rizicima sudjelovalo je 2 415 stručnjaka iz 86 zemalja. Scenariji zastoja u poslovanju postaju raznolikiji i složeniji te dovode do rastućih troškova – cyber incidenti postali najopasniji okidač, izazivaju veću zabrinutost od požara i prirodnih katastrofa. Sve je više cyber prijetnji iz određenih naroda i povezanih hakerskih skupina
Slijedom slučajeva velikih povreda podataka i skandala povezanih s povredom privatnosti, velikih prekida informacijskih sustava i uvođenja strožih pravila o zaštiti podataka u Europskoj uniji i drugim zemljama, cyber rizik predstavlja glavnu brigu za tvrtke u 2019. godini i u nadolazećoj budućnosti. Prema Allianzovu barometru rizika za 2019., cyber incidenti, (37 % odgovora) rangirani su jednako kao i zastoji u poslovanju (37 % odgovora) kao glavni globalni poslovni rizici . Klimatske promjene (na 8. mjestu s 13 % odgovora) i nedostatak radne snage (na 10. mjestu s 9 % odgovora) rizici su s najvišim globalnim porastom. Istodobno, tvrtke iz godine u godinu sve više zabrinjavaju promjene zakonodavstva i propisa (na 4. mjestu s 27 % odgovora) koje rezultiraju događajima kao što su Brexit, trgovinski ratovi i tarife. Godišnje istraživanje globalnih poslovnih rizika koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) obuhvaća stajališta rekordnih 2 415 stručnjaka iz 86 zemalja, uključujući glavne izvršne direktore, upravitelje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.
„Tvrtke moraju planirati veliki niz scenarija i okidača koji remete poslovanje, jer su u današnjem umreženom društvu upravo u tom pogledu najranjiviji”, izjavio je Chris Fischer Hirs, glavni izvršni direktor društva AGCS. „Rizici koji remete poslovanje mogu biti fizički, kao što su požari ili oluje, ili virtualni, kao što je prekid informacijskih sustava, koji može biti zlonamjeran ili slučajan. Ti rizici mogu proizlaziti iz vlastitog poslovanja, ali i poslovanja dobavljača, kupaca ili pružatelja informacijskih usluga. Bez obzira na okidač, financijski gubitak društva uslijed zastoja može biti ogroman. Nova rješenja upravljanja rizikom, analitički alati i inovativna partnerstva mogu doprinijeti boljem razumijevanju i ublažavanju brojnih suvremenih rizika povezanih sa zastojem u poslovanju te sprečavanju gubitaka.”
Prijetnje povezane sa zastojem u poslovanju i dalje se razvijaju
Zastoj u poslovanju i dalje je glavna prijetnja poduzećima diljem svijeta sedmu godinu zaredom i predstavlja glavni rizik u zemljama kao što su SAD, Kanada, Njemačka, Španjolska, Italija i Kina. Potencijalni scenariji zastoja u poslovanju postaju sve raznovrsniji i složeniji u globalno povezanom gospodarstvu, uključujući prekid ključnih informacijskih sustava, povlačenje proizvoda ili probleme u pogledu kvalitete, terorizam ili političke nemire ili onečišćenje okoliša. Cyber rizici i rizici zastoja u poslovanju sve su više međusobno povezani, s obzirom na to da napadi ucjenjivačkim softverom (ransomware) ili slučajni prekidi informacijskih sustava često dovode do remećenja poslovanja i usluga, čime nastaju troškovi od stotina milijuna dolara. Cyber incidenti uvršteni su kao okidač zastoja u poslovanju koji najviše zabrinjava poduzeća (50 % odgovora), a nakon njih slijede požari (40 %) i prirodne katastrofe (38 %). Istodobno se zastoj u poslovanju smatra najvećim uzrokom financijskih gubitaka za poduzeća uslijed cyber incidenta (69 % odgovora).
Cyber incidenti – raste osviještenost, ali i gubici
Prijelomnu godinu aktivnosti 2018. obilježila je rastuća zabrinutost u pogledu cyber incidenata. „Cyber rizik već godinama predstavlja veliku opasnost, ali kao i pri svakom novom riziku, širenje svijesti predstavljalo je problem”, objasnio je Marek Stanislawski, zamjenik glavnog voditelja odjela cyber pitanja u društvu AGCS. „Sada smo u fazi u kojoj cyber pitanja zabrinjavaju tvrtke jednako kao i tradicionalno najveći problemi.”
Cyber kriminal sada košta otprilike 600 milijardi dolara godišnje – u odnosu na 445 milijardi dolara u 2014. godini . Taj je iznos triput veći u usporedbi s prosječnim ekonomskim gubitkom od 208 milijardi dolara uslijed prirodnih katastrofa tijekom 10 godina . Dok kriminalci primjenjuju inovativnije metode krađe podataka, prijevare ili iznude novca, prisutna je i rastuća cyber prijetnja iz nacionalnih država i povezanih hakerskih skupina čiji su napadi usmjereni na ključne pružatelje infrastrukture ili krađu vrijednih podataka ili poslovnih tajni poduzeća. Sve je veća vjerojatnost da će cyber incidenti izazvati sudske sporove, uključujući kolektivne tužbe ulagatelja i potrošača. Povrede podataka ili prekidi informacijskih sustava mogu izazvati znatnu odgovornost prema trećim osobama, s obzirom na to da oštećeni kupci i dionici od poduzeća zahtijevaju naknadu štete.
Uzlazni i silazni trend rizika
Prirodne katastrofe (s 28 % odgovora) ponovno su se našle na trećem mjestu ovogodišnje ljestvice deset najvažnijih globalnih poslovnih rizika pri čemu se 2018. godina pokazala nešto blažom u odnosu na katastrofalne gubitke iz 2017., iako su ekonomski gubici ukupno iznosili gotovo 150 milijardi dolara. Stalna neizvjesnost u pogledu Brexita, globalni trgovinski ratovi i tarife potiču zabrinutost korporacija u vezi s promjenama zakonodavstva i propisa (na 4. mjestu s 27% odgovora).
Klimatske promjene (na 8. mjestu s 13 % odgovora) i nedostatak radne snage (na 10. mjestu s 9 % odgovora) rizici su s najvišim globalnim uzlaznim trendom u ovogodišnjem istraživanju. Osim što će klimatske promjene izazvati sve veće gubitke i prekide uslijed ekstremnih vremenskih prilika i prirodnih katastrofa, imat će i značajne posljedice na regulaciju i odgovornost s obzirom na strogo određene ciljne vrijednosti emisija i nove zahtjeve u pogledu izvješćivanja i otkrivanja informacija u mnogim sektorima.
Nedostatak kvalificirane radne snage prvi je put uvršten među 10 glavnih poslovnih rizika na globalnoj razini kao i u mnogim zemljama u središnjoj i istočnoj Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi i Australiji. Na taj rizik utječu čimbenici kao što su demografske promjene, neizvjesnost u pogledu Brexita i nedovoljan broj kandidata za zapošljavanje u sektoru digitalnog gospodarstva.
„Kvalificirana radna snaga i općenito ljudski kapital postali su rijedak resurs u području digitalnog gospodarstva”, izjavio je Ludovic Subran, zamjenik glavnog ekonomista društva Allianz. „Među poduzećima vlada žestoka konkurencija pri zapošljavanju novog osoblja kvalificiranog u području umjetne inteligencije, znanosti o podacima ili ‘upravljanja graničnim rizicima’ kao što je upravljanje cyber ili reputacijskim rizikom, jer većina tih poslova nije postojala prije 10 godina. Nisu dovoljne čak ni visoke plaće jer je skupina kandidata s traženim vještinama ograničena, a zbog hitnosti zapošljavanja obuka na radnom mjestu nije moguća.
Nesiguran i nepredvidiv okvir za poslovanje ostaje najveći rizik u Hrvatskoj
U Hrvatskoj najveći rizik i ove godine prijeti od promjena zakonodavnog i regulatornog okvira. Ovaj se rizik na prvome mjestu u Hrvatskoj nalazi već treću godinu zaredom (s 48% u 2019. i 2018. te s 57% u 2017.) i po tome nam je dosad bila slična jedino Grčka, dok je ove godine taj rizik, potaknut Brexitom, izražen još u Velikoj Britaniji. Isto tako, makroekonomski rizici (na drugom mjestu s 30% u 2019. i 36% u 2018.) i prirodne katastrofe (treće mjesto s 23% u 2019. i 32% u 2018.) ostaju u vrhu ove ljestvice rizika. Na hrvatskom tržištu za ovu je godinu porasla percepcija rizika vezanih uz požare i eksplozije (21% i rast sa 7. mjesta i 16% u 2018.), cyber incidente (rast sa 6. na 5. poziciju i 20%) i rizika koje donose nove tehnologije (novi ulazak na 5. mjestu s 18%). Osim potonjeg, prvi se puta ove godine među deset najvećih poslovnih rizika u Hrvatskoj na desetom mjestu pojavio i rizik od nedostatka kvalificirane radne snage.
