Prije potresa u Zagrebu i okolici u ožujku prošle godine, premija osiguranja imovine, a time i ugovoreni rizik potresa, bila je izrazito niska u usporedbi s brojem stanovnika koji su vlasnici nekretnine. Naime, čak 90 posto građana Republike Hrvatske živi u vlastitom stanu ili kući, a čak 75 posto njih nema nikakvo osiguranje te nekretnine. Što se tiče razdoblja nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, još je prerano za detaljnije analize, no već sada možemo reći da će porast premije biti znatno veći nego prošle godine. Međutim, i dalje je svijest građana o važnosti osiguranja imovine preniska
Hrvatsku su u 2020. godini pogodili razorni potresi, a šteta koju su ostavili iza sebe premašuje brojku od sto milijardi kuna. Mnogi su građani u njima izgubili imovinu koju su stjecali cijeli život, stoga ne čudi da je odmah nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku porastao interes za osiguranjem od potresa. Veliki potresi u Sisačko-moslavačkoj županiji sigurno će dodatno osvijestiti potrebu ljudi za osiguranjem imovine.
“Društva za osiguranju stoje na raspolaganju u prijavi šteta i pozivaju građane da prijavljuju štete on-line uz preporuku da unaprijed pripreme fotografije oštećenja kako bi se proces prijave ubrzao. Rokovi za isplatu šteta ne mogu biti dulji od četrnaest dana, računajući od trenutka kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (osim ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme), a osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan”, stoji na stranicama Hrvatske gospodarske komore.
“Rezultati pokazuju da se nakon potresa u trećem mjesecu povećala svijest o potrebi osiguranja imovine te broj polica osiguranja kontinuirano raste. Procjenjuje se da će premija osiguranja od potresa iznositi oko 110 milijuna kuna, što je rast od 28 posto u odnosu na godinu prije, a broj osiguranja porast će na 140.000 tisuća, odnosno za oko 30 posto. Prosječna premija osiguranja od potresa iznosi 800 kuna”, istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher, dodavši kako se očekuje dodatni val rasta premija i nakon razornih potresa na Banovini.
“Iako smo zabilježili povećani interes za osiguranje imovine nakon razornog potresa u Zagrebu, u Hrvatskoj je svijest o važnosti osiguranja i dalje niska. Na svima nama u industriji je zadatak da građane, ali i kompanije i državu educiramo o važnosti osiguranja koje je posebno važno u nesigurnim i kriznim okolnostima. Osiguranje donosi sigurnost i značajno smanjuje financijski teret kad se dogode nepogode”, poručio je Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguratelja HGK, dodavši kako su u Hrvatskoj od rizika od potresa posebno izložena područja oko Zagreba, Rijeke, Dalmatinske Zagore i južne Dalmacije. Nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku osiguratelji su promptno i efikasno reagirali pa je do kraja studenoga isplaćeno ukupno 237,5 milijuna kuna i obrađeno 7.269 odštetnih zahtjeva građana. Iskustva iz zagrebačkog potresa pokazala su i kako je jedan od najvećih problema bio iznimno mali postotak višestambenih zgrada koje imaju osiguranje od potresa.
Stoga bi poboljšanju trenda osiguranja trebala doprinijeti i obaveza prema kojoj bi suvlasnici zgrada trebali osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika i dopunskih rizika kao što je potres. Doprinos promjeni trenda također bi trebala dati i tijela države zadužena za upravljanje imovinom koja vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja mogu dodatno potaknuti gospodarstvo i građane na odgovarajuću osigurateljnu zaštitu.
Ispuštena obveza da se osigurnina isplaćena za obiteljsku kuću mora uplatiti u državni proračun
A kako je tekla obrada šteta nakon potresa razgovaramo s nekim od osiguratelja koji u većoj ili manjoj mjeri imaju takve police. U Wieneru kažu da je 60 posto prijavljenih slučajeva nakon zagrebačkog potresa prošle godine imalo pravo na odštetu, no najveći dio klijenata koji nije imao pravo na odštetu nije imao ugovoren rizik potresa, već samo osnovna pokrića u paketu osiguranja imovine.
“Procedura isplate štete kreće prijavom štete – klijenti mailom, telefonom, poštom ili izravno na našim prodajnim mjestima prijavljuju nastalu štetu. Nakon prijave štete na teren izlaze procjenitelji, koji će utvrditi i popisati oštećenja. Prijavi je poželjno priložiti fotografije oštećenja objekta, skicu koju klijent može i prostoručno nacrtati, podatke o nekretnini s kojima klijent raspolaže, IBAN klijenta te točne kontakt podatke kako bih stručne službe osiguranja mogle čim prije stupiti u kontakt s klijentom. Ukoliko se uz prijavu dostavi bar minimalna dokumentacija kao što je navedeno, isplata naknade slijedi u roku od par dana”, dodaju u Wieneru.
No, novac kojeg su osiguratelji isplatili nakon potresa u Zagrebu je ipak tek kap u moru iznosa šteta koje je Zagreb pretrpio nakon potresa. Ipak, u Wieneru kažu da su hrvatski građani nakon potresa u Zagrebu postali svjesniji razorne opasnosti potresa – u periodu od 1. travnja do 31. prosinca 2020. premija po riziku potresa narasla je za 50 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Poboljšanju trenda osiguranja trebala bi doprinijeti i obaveza prema kojoj bi suvlasnici zgrada trebali osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika i dopunskih rizika kao što je potres
Tumače da je rizik potresa dopunsko pokriće i nije ga moguće ugovoriti bez osiguranja od opasnosti požara i nekih drugih opasnosti. Potres je sastavni dio i all risk polica, kao i njihovih paketa za osiguranje imovine i paketa Moj (o)siguran business. Cijena police osiguranja ovisi o više faktora, kao što su primjerice: godina izgradnje, osigurana svota predmeta osiguranja, vrsta izgradnje, opseg pokrića, dinamika plaćanja, kvadratura te ostale karakteristike i specifičnosti nekretnine te da li se ugovara osiguranje od potresa sa ili bez franšize.
“Primjerice, za stan od 60-ak kvadrata u Zagrebu, polica osiguranja građevinskog dijela s osiguranom svotom od 315.000 kn i stvari kućanstva sa osiguranom svotom 180.000 kn te uključenim pokrićem od potresa bez franšize, kreće se oko 1.000 kuna godišnje od čega pokriće potresa iznosi 250 kn”, objašnjavaju u Wieneru.
Što se tiče šteta nastalih u Zagrebu, nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, pitamo ih jesu li imali naknadnih upita za odštetom na već oštećenim zgradama i kako su ih riješili. “Novoprijavljene štete smo obradili po uobičajenoj proceduri obrade šteta te utvrdili opseg i naknadu štete. Usporedbom sa štetom iz prethodnog razdoblja, ovisno o tome je li prethodna šteta već bila sanirana pa je nova šteta zaseban štetni događaj, isplatili smo naknadu bez korekcije. Ako prethodna šteta nije bila sanirana, novi obračun je umanjen za prethodnu isplatu”, pojašnjavaju u Wieneru.
Zaprimili su i zahtjeve iz Banije te isplatili preko 9 milijuna kuna šteta. “U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji imamo više od 5000 polica osiguranja imovine s ugovorenim rizikom potresa, dok ih je tek nešto više od 400 u Karlovačkoj, odnosno nešto više od 200 u Sisačko-moslavačkoj”, kažu.
“Prije potresa u Zagrebu i okolici u ožujku prošle godine, premija osiguranja imovine, a time i ugovoreni rizik potresa, bila je izrazito niska u usporedbi s brojem stanovnika koji su vlasnici nekretnine. Naime, čak 90 posto građana Republike Hrvatske živi u vlastitom stanu ili kući, a čak 75 posto njih nema nikakvo osiguranje te nekretnine. Što se tiče razdoblja nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, još je prerano za detaljnije analize, no već sada možemo reći da će porast premije biti znatno veći nego prošle godine. Međutim, i dalje smatramo kako je svijest građana o važnosti osiguranja imovine preniska. Iz tog razloga kontinuirano radimo na razvoju financijske pismenosti u Hrvatskoj, potaknuli građane da shvate važnost zaštite i osiguranja”, kažu u Wieneru.
Najveći dio klijenata koji nije imao pravo na odštetu nije imao ugovoren rizik potresa
U Zakonu o obnovi brisan je članak 27. “Osigurnina za obiteljsku kuću” čime je u cijelosti ispuštena obveza da se osigurnina isplaćena za obiteljsku kuću mora uplatiti u državni proračun ukoliko vlasnik želi ostvariti pravo na obnovu, a pojam osigurnina i osiguranje se u usvojenom zakonskom tekstu ne spominju. Pitamo ih kolika je ta stavka poticaj građanima da se osiguraju. Iz Wienera kažu: “Ova je stavka svakako poticajna, jer svi koji će dobiti osigurninu istu mogu koristiti za onih 20 posto udjela, u kojem u obnovi nekretnine mora sudjelovati vlasnik imovine. Može se smatrati da je isplaćena osigurnina ‘financijska pomoć/zamjena’ za tih 20 posto iznosa obnove koji vlasnik mora doprinijeti – tako će vlasnici nekretnina koji nemaju osiguranje pravično snositi značajno više nego oni koji su bili osigurani”.
U više se navrata moglo čuti da bi bilo potrebno da tijela države zadužena za upravljanje imovinom vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja dodatno potaknu gospodarstvo i građane na odgovarajuću osigurateljnu zaštitu te da bi bilo nužno ugovarati više svote osiguranja od odgovornosti vlasnika i upravitelja zgrade. u Wieneru komentiraju da smo svjedoci da dosta zgrada u vlasništvu države ili gradova nije imalo ugovoreno pokriće potresa. Sigurni su da će ubuduće država i gradovi voditi više brige o osigurateljnoj zaštiti vlastite imovine i svojim primjerom poticati građane i gospodarstvo da učine isto. Također bi bilo korisno detaljnije definirati pojam “primjereno osiguranje”, bilo kroz Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili kroz najavljeni Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, s posebnim naglaskom na nužnost definiranja predmeta osiguranja.
“Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. jedno od vodećih osiguratelja na hrvatskom tržištu osiguratelja. Wiener prepoznaje važnost svoje uloge u promicanju osigurateljne kulture u Hrvatskoj, kao i utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo. Svoje strateške ciljeve Wiener osiguranje ostvaruje slijedeći načela odgovornog i dosljednog korporativnog upravljanja koje je preduvjet sigurnog i stabilnog poslovanja, rasta i razvoja vrijednosti za osiguranike, dioničare, partnere u prodaji te zaposlenike. Gotovo 700 zaposlenika na više od 80 prodajnih mjesta diljem Hrvatske svakodnevno je na usluzi klijentima – od kvalitetnog savjetovanja prilikom odabira odgovarajućih osigurateljnih pokrića, pa sve do brze obrade i isplate šteta”, kažu.
Polica osiguranja može se ugovoriti bez ili s franšizom u postotku od osiguranog iznosa
“Do sada je za potres u Zagrebu Uniqa osiguranje isplatilo 22 milijuna kuna šteta, 80 posto zahtjeva je konačno riješen. U preostalom dijelu prijava plaćen je nesporni dio dok se za konačnu isplatu čekaju konačni troškovnici i dogovori osiguranika s izvođačima radova potrebnih za sanaciju osiguranog objekta. Zahtjeve klijenata koji nisu imali potres u pokriću morali smo odbiti. Za potrese koji su se dogodili 28. i 29.12.2020. zaprimili smo više od četiri stotine zahtjeva. Zabilježene su štete na području Sisačko – moslavačke županije, ali i na okolnim područjima (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija)”, kažu u Uniqi te dodaju da bi osiguranik ostvario pravo na odštetu za štetu nastalu u potresu, osnovni uvjet je da nekretnina treba biti osigurana od rizika potresa. Osiguranje od potresa ugovara se posebno, kao dodatni rizik, a pokriva štete od potresa, nastale na prostoru gdje se nalazi osigurani predmet, intenziteta od 5 ili više stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres, odnosno njegova snaga, može se odrediti ili preko magnitude ili preko intenziteta potresa. Richterova ljestvica brojevima odnosno magnitudama do 10 opisuje energiju oslobođenu u hipocentru potresa zabilježenu seizmografima koji mjere seizmičke valove, dok Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica mjeri intenzitet potresa na ljestvici od 1 do 12 u pojedinim područjima služeći se podacima o njegovim učincima odnosno o nastaloj šteti. Zbog toga se njihove vrijednosti razlikuju i zato je, primjerice, Seizmološka služba nakon potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta zabilježila magnitudu potresa od 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru od VIII-IX stupnja Mercallijeve ljestvice. Intenzitet Mercallijeve skale opada kako raste udaljenost od epicentra potresa.
“Polica osiguranja može se ugovoriti bez ili s franšizom u postotku od osiguranog iznosa. Ugovaranje franšize podrazumijeva da osiguranik snosi jedan dio štete na vlastiti teret i da se naknada iz osiguranja umanjuje za ugovoreni iznos franšize. Ugovaranjem franšize klijent plaća manju premiju osiguranja. Ako je, na primjer, vrijednost osiguranja na polici 1.000.000 kn, a ugovorena franšiza 2 posto, iznos do kojeg štete nisu u pokriću je 20.000 kn. U ovom primjeru, ako je šteta od potresa 25.000 kn, naknada će iznositi 5.000 kn”, pojašnjavaju u Uniqa osiguranju. Oni su zabilježili dvostruko više upita klijenata za osiguranje od potresa u razdoblju od potresa u Zagrebu 22. 3. 2020. do danas, u usporedbi s istim razdobljem pretprošle i prošle godine. Ukupno ugovorena premija u istom je razdoblju rasla 180 posto no prethodno se ugovaralo jako malo takvih polica pa i uz ovaj porast smatraju da je velik dio imovine i dalje neosiguran.
Osiguranje od potresa može se u UNIQA osiguranju ugovoriti za bilo koju nekretninu kao posebno pokriće, a iznos godišnje premije za osiguranje potresa može se izračunati uz pomoć online kalkulatora na web stranici uniqa.hr. Primjerice, za stan od 50 četvornih metara u Zagrebu izgrađen nakon 1964. godine, uz iznos osiguranja od 250.000 kn i franšizu od 2 posto godišnja premija osiguranja od potresa iznosi 175 kn. Od potresa se mogu osigurati i stambene zgrade koje u skladu sa zakonskom regulativom moraju biti osigurane samo od osnovnih rizika, kao što su požar, oluja, udar groma i pad letjelice, dok se ostala pokrića, poput potresa, ugovaraju dobrovoljno. Stanari stoga u dogovoru s upraviteljem zgrade mogu svoju zgradu dodatno zaštititi od potresa i drugih rizika poput izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, te sustava centralnog grijanja, poplave, bujice i visoke vode.
Pravo na naknadu štete imaju i police automobilske odgovornosti s ugovorenim dodatnim pokrićem osiguranja potresa. Iznos naknade je trošak stvarne štete, ali ne više od ugovorenog iznosa osiguranja (50.000 kn ili 100.000 kn). Kasko osiguranje isključuje štete uzrokovane potresom.
“Od razornog potresa koji je u prosincu pogodio središnju Hrvatsku do danas evidentirali smo više od 400 zahtjeva. Zabilježene su štete na području Sisačko – moslavačke županije, ali i na okolnim područjima (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija)”, kažu u Uniqi. Smatraju da je unatoč porastu interesa građana za osiguranjem od potresa nakon prošlogodišnjih potresa, broj osiguranja od potresa još uvijek relativno malen i procjenjuje se da tek 20-ak posto svih polica osiguranja nekretnina ima ugovoren i rizik od potresa. Prema podacima Insurance Europe, europske federacije osiguranja i reosiguranja, Hrvatska je 24. na ljestvici po prosječnoj premiji osiguranja imovine po stanovniku koja u Hrvatskoj iznosi svega 51 euro. Za usporedbu, prosječna premija osiguranja imovine u Europskoj uniji je 174 eura. Velik nerazmjer ulaganja u osiguranje imovine u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim EU zemljama posebno je zabrinjavajući imajući na umu da se Hrvatska, uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju, nalazi na tektonski najrizičnijem području u Europi. Unatoč povećanju interesa za osiguranjem imovine u Hrvatskoj je svijest za potrebom osiguranja imovine još uvijek niska, posebno kad je osiguranje više stambenih zgrada u pitanju koje su u vrlo maloj mjeri osigurane od potresa.
Komentirajući zakonsku podlogu u Hrvatskoj, kažu da je Zakon poslao građanima jasnu poruku da se osiguranje nekretnina isplati jer će vlasnici nekretnina koji su imali osiguranje imati manje troškove od građana koji nisu bili osigurani i koji trebaju sudjelovati u obnovi s 20 posto vlastitih sredstava. Ako ih nemaju, država ima pravo položiti založno pravo na njihovu nekretninu. Osiguranje je najefikasniji i najbrži način da se oštećena imovina vrati u funkciju, a njeni vlasnici u normalan život, što se pokazalo i nakon ovih razornih potresa kad su osiguratelji reagirali brzo i efikasno, isplativši svojim osiguranicima odštete u zakonskom roku. “Vjerujemo da su to i građani prepoznali i da će interes za osiguranjem imovine, osobito od elementarnih nepogoda koje nas sve češće pogađaju, i dalje rasti. Na podizanju svijesti o važnosti osiguranja trebaju se angažirati svi – i osiguranja koja to već godinama čine ističući važnost preuzimanja osobne odgovornosti pojedinaca kroz različite aktivnosti promicanja financijske pismenosti u osiguranju ali i nadležne institucije – promjenom zakonske regulative koja uređuje, primjerice, obvezno osiguranje zgrada kao i vlastitim primjerom ugovaranja osiguranja jer veća zastupljenost osiguranja znači i manju obvezu države u nadoknadi štete”, kažu u Uniqi. Dodaju i da je za razliku od osiguranja stanova i kuća u privatnom vlasništvu koje je dobrovoljno, osiguranje zajedničkih dijelova zgrade obvezno, no prema sadašnjem zakonskom rješenju samo od osnovnih rizika, kao što su požar, oluja, udar groma i pad letjelice. Stanari u dogovoru s upraviteljem zgrade mogu svoju zgradu dodatno zaštititi i od drugih rizika kao što su potres, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, te sustava centralnog grijanja, poplave, bujice i visoke vode. Kako su ta dodatna pokrića dobrovoljna, zbog toga, na žalost, puno zgrada nije osigurano od potresa, zbog čega se zalažu da se i osiguranje od potresa i ostalih rizika regulira Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.
Potres je rizik koji nije sadržan u paketima osiguranja imovine
U Graweu su u periodu od zagrebačkog potresa u ožujku 2020. do danas, pozitivno riješili 449 odštetnih zahtjeva slijedom čega su na štete od zagrebačkog potresa isplatili naknade u iznosu od 9.074.451,11 kn. Od svih zaprimljenih zahtjeva, u 76 posto njih je utvrđeno da osiguranici imaju pravo na odštetu.
“Važno je napomenuti da je potres rizik koji nije sadržan u paketima osiguranja imovine i on se uobičajeno ugovara kao zaseban rizik. Prema tome, osnovni uvjet za dobivanje odštete u slučaju potresa je da osiguranik ima ugovoreno dodatno osiguranje od potresa uz osnovnu policu osiguranja imovine (građevinskog dijela i stvari kućanstva)”, poručuju Eduard Skenderović, voditelj grupe za štete na osobama i motornim vozilima i Irhad Meheljić, voditelj odjela za obradu i likvidaciju šteta u Grawe Hrvatska d.d. Svi osiguranici koji u Graweu imaju ugovoreno osiguranje od potresa, a šteta je uzrokovana potresom, ostvaruju pravo na naknadu štete, ukoliko je visina štete viša od samopridržaja koji je naveden u polici osiguranja.
Kod naknade šteta u potresu razlikujemo totalnu i djelomičnu štetu. Totalna šteta je ona šteta gdje je vrijednost sanacije viša od troška ponovne izgradnje osiguranog objekta u standardu kakav je bio prije nastanka štete. U tom slučaju računa se iznos koji je potreban za ponovnu izgradnju takvog objekta uz uvjet da amortizacija takvog objekta prije štete nije bila preko 60 posto. Ako je amortizacija preko 60 posto onda se naknađuje amortizirani iznos, a ako je amortizirani iznos niži od 60 posto onda se naknađuje novonabavna vrijednost. Pored toga stranka ima pravo i na troškove rušenja i zbrinjavanja otpada do određenog postotka od osigurane svote, ovisno o ugovorenoj kombinaciji. Naravno od iznosa naknade odbija se samopridržaj ako je ugovoren. Ako se radi o djelomičnoj šteti onda je primarno potrebno ustanoviti je li iznos naknade niži od samopridržaja, zatim se analizira je li objekt amortiziran preko 60 posto i ukoliko je, od izračunate djelomične štete, odbija se iznos amortizacije. Ako nije, računa se novonabavna vrijednost.
“Potresi koji su pogodili Zagreb i okolna mjesta su donekle osvijestili građane, na žalost na vrlo grub način, što je pak rezultiralo višestrukim rastom interesa i ugovaranja polica osiguranja imovine koje uključuju i rizik potresa. Taj je trend porasta prisutan naročito u središnjoj Hrvatskoj. Nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji i okolnim područjima, s obzirom na jačinu i intenzitet te katastrofalan razmjer nastalih šteta, porast ugovorenih polica osiguranja s uključenim dodatnim osiguranjem od potresa još je osjetniji”, napominju u Graweu i dodaju da je osiguranje od potresa dodatno osiguranje i za njega se plaća dodatna premija: “Kod osiguranja kuća i stanova, važno je napomenuti da je potres rizik koji nije sadržan u paketima osiguranja imovine i on se uobičajeno ugovara kao zaseban rizik. Ugovaranje dodatnih imovinskih osiguranja u Graweu, kao i kod ostalih osiguravajućih društava je moguće pod uvjetom da je ugovorena osnovna polica osiguranja imovine i to: osiguranje građevinskog dijela kuće ili stana ili osiguranje stvari unutar kućanstva”. U Graweu konkretno kod osiguranja imovine postoje četiri razine zaštite između kojih se može birati: osnovna, standardna, vrhunska, ekskluzivna.
Za potrebu izračuna koliko ugovaranje dodatnog osiguranja od potresa poskupljuje policu osiguranja kućanstava, u Graweu su se poslužili sljedećim primjerom:
Kuća od 80 m2
- Vrhunska razina zaštite + potres = godišnja premija 268,70 €
- Premija bez potresa iznosi 132,62€ godišnje
- Premija za dodatno osiguranje od potresa za građevinski dio i kućanstvo iznosi 136,08 € godišnje
Stan od 60 m2
- Standardna razina zaštite + potres = godišnja premija 216,76 €
- Premija bez potresa iznosi 110,33 € godišnje
- Premija za dodatno osiguranje od potresa za građevinski dio i kućanstvo (domaćinstvo) iznosi 106,43 € godišnje
Napominju da ukoliko se osiguranik odluči na nižu razinu zaštite (osnovna ili standardna) te mu bude odobren popust prilikom neke određene akcije, navedeni iznosi premije mogu biti još niži.
“Nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, zaprimili smo 50-ak naknadnih upita za odštetom na području Zagreba. S obzirom na to da je u takvim slučajevima riječ o prijavljenoj šteti po oba potresa, zagrebački u ožujku i onaj na području Sisačko-moslavačke županije u prosincu, u pravilu smo od osiguranika tražili dokaze o sanaciji štete po prvom potresu te smo u skladu sa zaprimljenom dokumentacijom reparirali i štete od drugog potresa”, tumače u Graweu. U tom osiguravajućem društvu najveći broj odštetnih zahtjeva nakon prosinačkog potresa svakako se odnosio na Grad Zagreb iako su zaprimili i određene odštetne zahtjeve s područja Banovine. Na tom području je manji broj objekata osiguranih od rizika potresa u odnosu na objekte u Gradu Zagrebu, međutim i u tim županijama svjedoče povećanom interesu za sklapanjem polica osiguranja s uključenim rizikom od potresa.
“U Hrvatskoj veliki dio građana ima u vlasništvu barem jednu nekretninu, štoviše, nalazimo se na visokom četvrtom mjestu po broju nekretnina u vlasništvu. S druge strane, kada je riječ o broju osiguranih stambenih objekata, Hrvatska se nalazi pri samom dnu ljestvice zemalja u Europi. Još jedan poražavajući podatak je taj da je u Hrvatskoj samo 20 posto ukupne imovine osigurano te se iskreno nadamo da će se to u budućnosti promijeniti, jednako kao i osiguranost od rizika potresa. Također je bitno skrenuti pozornost na veliku razliku u prosječnoj premiji osiguranja imovine po stanovniku u odnosu na zemlje EU. U Hrvatskoj se prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku kreće oko 40-ak eura, dok je taj iznos u zemljama EU višestruko veći, oko 140 eura”, komentiraju iz Grawea. Dodaju i da je osigurateljna zajednica zadovoljna konačnim izgledom Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Građani koji su imali odgovarajuće osigurateljno pokriće imat će smanjen financijski teret prilikom obnove. Smatraju kako je u općem društvenom interesu da što više imovine bude pokriveno osiguranjem, bez obzira je li u vlasništvu privatnih osoba ili države. Idealno bi bilo da osigurana svota kod osiguranja od odgovornosti predstavlja iznos stvarne, potencijalne štete koja bi mogla nastati.
Prve isplate nakon pet dana
Svi osiguranici koji su imali ugovoreno pokriće u Allianzu su bili osobno kontaktirani već u prvim danima nakon potresa i ovisno o situaciji, gdje je bilo moguće već i nakon pet radnih dana su bile isplaćene prve naknade.
“Nakon što je Zagreb pogodio potres imali smo značajno povećanje upita postojećih klijenata i građana iz čitave Hrvatske o osiguranju rizika potresa. Iako se i ranije isticala činjenica da su potresi itekako mogući, većina građana te opasnosti nije bila dovoljno svjesna pa se zaštita od potresa do ožujka 2020. ugovarala uz svega 20-ak posto ugovorenih polica osiguranja imovine. Sada se situacija znatno promijenila jer su klijenti osvijestili koliko je bitno zaštiti vlastitu imovinu od neizvjesnih opasnosti na koje nemamo utjecaj, a koje u nekoliko minuta mogu uništiti ono u što su ulagali cijeli život. Svrha osiguranja imovine je da nam u takvim situacijama pomogne stati opet na noge i sanirati štetu”, kažu u Allianzu. Oni klijentima nude tri paketa osiguranja privatne imovine (Comfort, Extra, Max) s različitim opsegom pokrića ovisno o klijentovim preferencijama i potrebama. Uz svaki paket osiguranja moguće je dodatno ugovoriti i osiguranje od potresa jer ono nije inicijalno uključeno niti u jedan od paketa. Sama cijena polica osiguranja privatne imovine s uključenim osiguranje od potresa ovisi o nizu faktora – o mjestu osiguranja na temelju kojeg se određuju zone rizika od prirodnih nepogoda, zatim o vrsti gradnje objekta i godini gradnje objekta, ali i o odabranom paketu osiguranja itd.
“Primjerice, visina premije za stan od 60m2 u Zagrebu, po najširem paketu MAX u sklopu koje su osigurane stvari kućanstva i građevinski dio objekta s uključenim pokrićem potresa kreće se prosječno oko 150kn/mjesečno što je, ako se na primjerima recentnih potresa gleda razmjere moguće štete vrlo prihvatljiv trošak”, komentiraju u Allianzu. I oni su nakon što je Sisačko-moslavačku županiju pogodio razorni potres u prosincu, imali naknadnih upita za odštetom zbog šteti koje je prouzročio u Zagrebu na već oštećenim zgradama. Ovisno o situaciji je li u međuvremenu izvršena sanacija ili ne, uz stručno mišljenje pristupili su, kažu, obradi odštetnih zahtjeva svojih klijenata.
“Već drugi dan nakon potresa u prosincu, aktivno smo pristupili telefonskom kontaktiranju svih naših osiguranika na području Sisačko-moslavačke županije i do sada smo obradili više od 80 posto svih prijavljenih odštetnih zahtjeva. Ulažemo maksimalne napore kako bismo sve zahtjeve za odštete obradili u što kraćem roku, a oni još uvijek pristižu i očekujemo da će dolaziti još neko vrijeme”, tumače u Allianzu.
Smatraju da općenito u osiguranju imovine i dalje zaostajemo za razvijenijim zemljama. Iako je zagrebački potres podigao svijest o važnosti ugovaranja osiguranja vlastite imovine, i dalje kod ugovaranja osiguranja i pokrića potresa veliku ulogu igra iznos premije. Budući da ugovaranje pokrića potresa poskupljuje cijenu police, mnogi klijenti i dalje nisu spremni za taj dodatni trošak.
Piše: Nataša Gajski Kovačić
