Gospodine Jukić, godina je za osiguratelje počela dobro, ali ne i za životna osiguranja. Na kraju veljače ukupna premija osiguratelja bila je 2,1 posto veća nego lani, ali za taj su rast zaslužna neživotna osiguranja jer "život" bilježi pad od 0,4 posto. Kako tumačite takva kretanja?
Na veličinu i udio premije životnog osiguranja u nacionalnom gospodarstvu najviše utječe stabilnost makroekonomskih faktora, od kojih bih posebno izdvojio dohodak po stanovniku, stopu gospodarskog rasta, stopu nezaposlenosti i poreznu politiku. Hrvatska bilježi pad BDP-a od 1,5 posto i stopu nezaposlenosti 18 posto. Dohodak po stanovniku u 2010. iznosio je 4808 eura, a od 42 zemlje Europe mi smo na 29 mjestu s 34 posto europskog prosjeka. Ukinute su porezne olakšice za životna osiguranja. Kad svemu tome dodamo i tradiciju i mentalitet tržišta, onda su ove brojke na kraju veljače očekivane.
Zapravo, pravo pitanje glasi zašto su hrvatski građani i dalje nezainteresirani za životna osiguranja, unatoč činjenici da je to jedan od najprimjerenijih načina štednje za stariju dob, ali i za sigurnost, kako vlastitu tako i cijele obitelji tijekom radnog vijeka?
Razlozi su ekonomski, zbog nedostatka slobodnog novca za ulaganje u buduću mirovinu, ali i kulturološki, jer pitanje je koliko smo kao nacija i pojedinci okrenuti štednji. Pokrivanje rastućeg deficita mirovinskog sustava značajno je financijsko opterećenje za društvo i pojedinca, to više što očekujemo daljnje nepovoljne promjene u demografskim pokazateljima.
Posljedice pada premije životnih osiguranja u 2009. i 2010. godini treba tražiti prije svega u smanjenju potražnje za osigurateljnim proizvodima zbog krize realnog sektora i odustajanju postojećih osiguranika od plaćanja premije
Stoga je, unatoč rastućim izdacima za isplatu mirovina, realno očekivati trend smanjenja udjela mirovine u prosječnoj plaći i smanjenja prava iz mirovinskog sustava. Hrvatsku očekuju izrazito smanjenje ukupnog boja stanovnika, neprekinuta prirodna depopulacija i ubrzano demografsko starenje stanovništva. U Europi će do 2050. biti oko 100 milijuna manje stanovnika, a u Hrvatskoj, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, 700 tisuća stanovnika manje. Stoga svi moramo biti svjesni da zbog neodrživosti postojećeg sustava postaje nužno u starosti osigurati dodatne prihode uz mirovinu. Stalna edukacija građana o značaju sigurnosti u trećoj životnoj dobi i potrebi štednje postaje nužan preduvjet pozicioniranja životnog osiguranja, kao jednog od oblika dobrovoljne mirovinske štednje koji su Europa i svijet već davno prepoznali.
U posljednje dvije, tri godine naglašava se potreba sustavne edukacije građana o vrijednostima osigurateljnih proizvoda, posebno životnih osiguranja. Čak je spominjan i nacionalni program financijskog opismenjavanja građana, opet s naglaskom na nužnost štednje za starost jer postojeće, a pogotovo buduće, državne mirovine, nisu i neće biti dovoljne za pristojan život u starosti. Kažem "naglašava se potreba" jer stvarne akcije na takvoj edukaciji nema. Zašto?
Strukovna udružena osiguratelja (HUO, HGK) pokrenula su niz aktivnosti i edukacija u cilju opismenjavanja građana, no to nije dovoljno. Potrebna je kulturološka promjena, a to je jedino moguće kroz ukupan sustav obrazovanja (škole i fakultete), što je slučaj u nama susjednim zemljama.
Prije dvije godine bili ste jedan od predavača na okruglom stolu o temi "Životna osiguranja u vrijeme recesije". Tom je prigodom profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević za izostanak sustavne edukacije građana optužio same osiguratelje. Na tu optužbu nitko od brojnih prisutnih nije reagirao. Znači li to da je profesor u pravu i zašto domaći osiguratelji izbjegavaju ulaganja u takvu edukaciju, što se u razvijenim zemljama smatra gotovo obvezom?
Pod imenom "domaći" ne prepoznajem nacionalnog osiguratelja Croatia osiguranje. Mislim da je ova kriza donijela i nešto dobro, a to je da su jedino znanje i permanentna edukacija preduvjet uspješna poslovanja i dugoročne stabilnosti osigurateljnog sektora. S pozicije Croatia osiguranja, mogu reći da ulažemo znatne resurse upravo u programe permanentne edukacije i obrazovanja, na svim razinama.
Članak je preuzet oz tiskanog izdanja
Svijeta osiguranja
Nastavak pročitajte
OVDJE
.jpg){kind=logo}
.jpg)
