Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

Najveći prosječni iznos u Graweu
Najveće iznose građanima, gotovo 200 milijuna kuna, isplatila je Croatia, koja najdulje posluje i ima portfelj s uravnoteženim udjelom starijih i novijih osiguranika. Isplate su povećane 13,6 posto, dok su premije, kao i na cijelom tržištu, bile malo smanjene. Prosječna isplaćena svota u Croatiji je 52.340 kuna, što je drugi po redu iznos, iza Grawea, i izgleda zadovoljavajući, s obzirom na to da je 40 posto isplata učinjeno prije redovitog isteka, što znači da je veći dio isplata iznad tog prosjeka. S druge strane takav, pa i osjetno veći iznos, može biti koristan za podmirenje tekućih potreba ili otplate kratkoročnih obveza, ali nije dovoljan kao temelj za redovit prihod u mirovini.
U Graweu je isplaćeno 68,5 milijuna kuna, ili prosječno 56.082 kune po jednoj polici, što je najveći iznos među promatranim osigurateljima. Povećanje u odnosu na 2009. je čak 62,3 posto, što može biti rezultat većeg broja redovitih isteka, ali i većih otkupa zbog utjecaja financijske krize. Osiguranje Helios isplatilo je 63,4 milijuna kuna (uključeni su i podaci pripojenog Cosmopolitan Lifea) za 2875 polica, ili prosječno 22.037 kuna. Na taj nizak iznos utjecale su velike isplate otkupa, gotovo polovice ukupnog iznosa, s prosječnom svotom od samo 14.975 kuna, dok je prosjek isplata redovitih isteka 38.635 kuna. Financijske teškoće osiguranika su tu možda malo jače izražene.
Isplate u Basler osiguranju Zagreb iznosile su 41,4 milijuna kuna, što je relativno manje u odnosu na ukupnu matematičku pričuvu osiguranja života nego kod drugih promatranih osiguratelja, a prosječna isplaćena svota je 48.165 kuna, treća po veličini. Allianz je isplatio 37 milijuna kuna za 792 police, što daje prosjek od 46.812 kuna. Uniqa, s kraćim razdobljem poslovanja od većine spomenutih osiguratelja, isplatila je 20,7 milijuna kuna za 994 police, što daje prosjek od 20.849 kuna.

Matematička pričuva osiguranja života čak 11 milijardi
Dobiven je i djelomičan odgovor na pitanje o visini udjela isplata za otkupe u ukupnim isplatama, jer se može zaključiti da se kreću od 40 do 50 posto. To su visoki udjeli, ali ne i iznenađujući s obzirom na duljinu i težinu krize u Hrvatskoj. Ipak, osiguranje života pokazalo se otporno na krizu, što pokazuju ukupne uplaćene premije osiguranja života koje su u 2010. iznosile 2 milijarde i 458 milijuna kuna i bile su samo 1,3 posto manje od premija u 2009., a ukupne isplate dostigle su 955 milijuna kuna i bile veće 12 posto od isplata godinu prije. U prva tri mjeseca ove godine premije osiguranja života manje su za samo pola posto negoli godinu ranije. Financijska kriza imala je značajan utjecaj na povećanje isplata – i to pretežno ranijih, dakle otkupa, iz osiguranja života. Ali ukupna matematička pričuva osiguranja života povećana je za oko milijardu kuna i iznosi više od 11 milijardi. To su značajna ušteđena sredstva za bolju financijsku sigurnost građana.
Socijalna sigurnost stanovništva Hrvatske vrlo je slaba jer uz skromne prosječne plaće i mizerne mirovine građani raspolažu malom ušteđevinom, posebno onom koja bi jamčila sigurniju financijsku budućnost. Štednja u bankama je velika, ali ako se od nje oduzmu krediti, ostaju skromni neto iznosi koji se, osim iznimno, koriste za tekuću potrošnju. Financijska imovina u investicijskim fondovima i dionicama prilično je rizična i kratkoročna. U cjelokupnoj financijskoj imovini sredstva matematičke pričuve osiguranja života i ona mirovinskih fondova su najdugoročnija i najmanje rizična. Financijska imovina mirovinskih fondova potkraj 2010. iznosila je 38, a krajem ožujka više od 40 milijardi kuna. Najveći dio su obvezni mirovinski fondovi, koji predstavljaju značajnu štednju namijenjenu poboljšanju financijskog položaja budućih umirovljenika. To je uspješni dio mirovinske reforme, bez obzira na pojedine nedostatke u njezinoj provedbi.

Sredstva osiguranja života od 11 milijardi i mirovinskih fondova od 40 milijardi čine zajedno 51 milijardu kuna, što je samo malo više od 11 tisuća kuna po stanovniku. Daleko je to od svota koje bi trebale jamčiti bolju socijalnu sigurnost građanima Hrvatske. U Njemačkoj su ušteđena sredstva po stanovniku više nego deset puta veća od ovih u nas, pa vlada opće uvjerenje da su sredstva nedostatna i da ih treba dalje povećavati. U osiguranju života u Hrvatskoj rentna osiguranja posebno zaostaju za bogatim zemljama.
U 2010. premija rentnih osiguranja u Hrvatskoj iznosila je 7 milijuna kuna, što je samo tri promila od ukupne premije osiguranja života. Za ozbiljan razvoj tih osiguranja trebat će, uz jače angažiranje osiguratelja, i porezni poticaj države. Svi razlozi upućuju na to da se te premije trebaju tretirati kao i uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
Osiguratelji života su u kriznoj 2010. godini pomogli proračunima hrvatskih građana s gotovo milijardom kuna. U ovoj i u idućim godinama mogu se očekivati slični, pa i veći iznosi. Ali osiguratelji bi trebali pojačati svoju ulogu institucije koja nudi mogućnost bolje financijske sigurnosti i budućnosti građana, kako svojim poslovnim politikama, tako i jačom potporom države.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja