Najskuplja šteta je sudska šteta

Datum objave: 14.12.2010, 9:31
[Zvonko Gajski]

Razgovor s Irhadom Meheljićem, voditeljem Odjela za štete u osiguravajućem društvu Grawe Hrvatska, započeli smo najaktualnijom temom na području obrade i likvidacije šteta u osigurateljnom biznisu. Riječ je, dakako, o novim hrvatskim orijentacijskim medicinskim tablicama za povredu prava osobnosti, čiji bi konačni prijedlog trebao biti gotov do kraja godine, nakon čega slijedi i njihova primjena. Kako je u tijeku izrade novih tablica i u javnoj raspravi o njima bilo podosta različitih mišljenja, pa i žestokih riječi, zanimalo nas je što o svrsishodnosti i značaju tih tablica, ali i o drugim aktualnim pitanjima koja se javljaju u postupku obrade i likvidacije šteta, misli čovjek koji se već više od 15 godina bavi upravo tim poslom.
Koliko su nam te tablice potrebne? Jesu li uistinu velik iskorak u obradi i likvidaciji šteta kod povrede prava na život i zdravlje, kao što se to u posljednje vrijeme govori?

Hrvatske orijentacijske tablice potrebne su nam iz više razloga. Kao prvo, njima se unosi red u dosadašnju praksu, u kojoj je postojala velika neujednačenost među pojedinim sudovima u RH u određivanju visine pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti. Sud u Vukovaru i Vinkovcima, primjerice, za istu ozljedu donosi presude sa znatno višim naknadama nego sudovi i Osijeku, Bjelovaru, Koprivnici, Čakovcu. Nove medicinske tablice vode k ujednačavanju sudske prakse jer sadrže upute sudskim vještacima kako da odrede razinu i opseg povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.
Različita istraživanja utvrdila su da do pokušaja prijevara u osiguranju dolazi prije svega zato što većina osiguranika smatra da to nije "krupna" stvar, da su osiguratelji bogati i da to njima nije velik problem
Nove tablice osigurat će i jasnu primjenu važećih zakonskih odredaba jer dosadašnje tablice, a i Orijentacijski kriteriji za određivanje pravične novčane naknade Vrhovnog suda iz 2002. godine, nisu prilagođeni izmjenama Zakona o obveznim odnosima koje su stupile na snagu još 1. siječnja 2006. godine. Neshvatljivo je da se, nakon gotovo pet godina primjene novog ZOO-a, praksa hrvatskih sudova i metodologija izrade nalaza i mišljenja sudskih vještaka nisu prilagodili nastalim promjenama u koncepciji neimovinske štete. Jednako je neshvatljivo da se neki suci u presudama još uvijek drže starog Zakona o obveznim odnosima.

To nas dovodi do pitanja što s novim tablicama dobivaju osiguranici, odnosno oštećenici, što osiguratelji, a što sudovi?


Svi zajedno dobivaju jasna pravila igre, odnosno jasne okvire za određivanje visine pravične novčane naknade. Za osiguranika, odnosno oštećenika, to znači da će unaprijed znati kakvu i koliku naknadu može očekivati za određenu vrstu ozljede. Na taj način bitno bi se smanjio golem broj sudskih sporova koji se vode isključivo zbog visine pravične novčane naknade. Osiguratelji su također na dobitku jer je sudsko sporenje skupo, a jasni kriteriji omogućavaju im formiranje adekvatnih rezervi za isplatu takvih šteta, što je dosad bilo vrlo teško. I napokon, profitirat će i sami sudovi jer će biti više nagodbi, a manje sudskog parničenja.

Koji su se najveći problemi javljali u dosadašnjem radu na obradi i likvidaciji šteta, a koji bi se primjenom novih tablica mogli u cijelosti ili djelomično riješiti?


Kao što sam već rekao, najveći problem u dosadašnjoj obradi i likvidaciji odštetnih zahtjeva upravo je postojanje dvaju različitih sustava za određivanje visine pravične novčane naknade. Pojedini sudovi i danas zanemaruju činjenicu da je na snagu stupio novi Zakon i obveznim odnosima koji je ustrojen na bitno drukčijoj koncepciji od starog, odnosno poznaje samo pojam povrede prava osobnosti (povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje), dok stari Zakon o obveznim odnosima iz 1978. ima raščlanjene oblike neimovinske štete (bol, duševne boli i strah). Tako nam se događa da dio odvjetnika i sudova radi po starom zakonu, što naravno vodi u neujednačenost sudske prakse. Novim tablicama u cijelosti se ukidaju dva sustava.
Krajnje je nepravedno da netko tko nema objektivnih ni subjektivnih smetnji traži odštetu, a da onda zbog nedostatka sredstava prave žrtve u prometu ne dobiju odgovarajući naknadu
Drugi problem za nas osiguratelje bile su bagatelne štete, odnosno manje ozljede, posebno ako su se rješavale po kriterijima iz starog Zakona o obveznim odnosima, po kojima je u takve štete spadao i pretrpljeni strah. Kako izmjeriti takvu štetu? Slažem se s time da će i sada u konačnici medicinski vještaci biti ti koji će reći je li neka bagatelna šteta utjecala na integritet ličnosti, njegovo zdravlje i uopće na povredu prava osobnosti. Međutim, sudska praksa je pokazala, a imamo već i konkretne presude, da u takvim bagatelnim štetama, gdje je i šteta na vozilu minimalna, u pravilu nema osnove za isplatu neimovinske štete. Mi kao osiguratelji smatramo kako bi bilo puno bolje da zaštitimo stvarne žrtve u prometu, znači žrtve s većim stupnjem invalidnosti, a da oni oštećenici koji nemaju nikakvih funkcionalnih smetnji budu izuzeti od naknade. Dakle, nije posrijedi želja da se smanje štete nego nastojanje da dođe do pravednije raspodjele. Moramo voditi računa o tome da je premija takva kakva jest, da novca ima koliko ima i da se toliko može dati oštećenicima. Mislim da je krajnje nepravedno da netko tko nema objektivnih ni subjektivnih smetnji traži naknadu, a da onda zbog nedostatka sredstava prave žrtve u prometu ne dobiju odgovarajuću naknadu. U tome nam mogu pomoći nove tablice koje će samo odrediti koja je šteta bagatelna, a konačnu riječ imaju sudovi.

Zašto su se kao najveći protivnici ovih tablica u dosadašnjoj raspravi pojavili odvjetnici?

Za to postoje dva razloga. Prvi je da odvjetnici smatraju kako će primjena hrvatskih orijentacijskih tablica smanjiti visinu isplaćene pravične novčane naknade, a time se automatski smanjuje i njihova zarada. Takav stav držimo neosnovanim jer će visinu pravične novčane naknade u konačnici odrediti sami sudovi kroz svoju praksu. Odvjetnici, pak, strahuju da će bagatelne štete, kod kojih su dosad u pravilu dosuđivane naknade, ali koje novi Zakon o obveznim odnosima isključuje kao osnovu za dosudu pravične novčane naknade, polako nestati s novom sudskom praksom.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja
Nastavak pročitajte OVDJE



PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2012.
XV. godina, broj IV. 2012.


Institut za osiguranje
SorS
Život u plusu
ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine
Institut za ambalažu