Krvna slika životnih osiguratelja sve bolja

Datum objave: 20.4.2017., 8:51

Životna osiguranja – pogled u budućnost



Nastave li se pozitivni trendovi do kraja godine, premija životnih osiguranja mogla bi prvi put u hrvatskoj povijesti premašiti iznos od tri milijarde kuna. Pravo da budemo optimisti daju nam povijesno niske kamate na depozite građana u bankama, rast potrošnje već 29 mjeseci zaredom, predviđanja rasta hrvatskoga gospodarstva za oko tri posto. No ako stvari ne gledamo samo kroz ružičaste naočale, dolazimo do otegotnih okolnosti, a njihov popis nije malen.

[Nikola Sučec]

Nakon što je ukupna premija životnog osiguranja u Hrvatskoj u 2016. pala pola posto ili 16 milijuna kuna, prva dva mjeseca ove godine ukazuju da bi 2017. mogla biti dobra za tu granu industrije. Samo u siječnju prikupljena premija porasla je 16 posto, dok je do veljače rast usporio na nešto manje od deset posto. Nastave li se pozitivni trendovi do kraja godine, premija životnih osiguranja mogla bi prvi put u hrvatskoj povijesti premašiti iznos od tri milijarde kuna. I gospodarske prilike idu u prilog životnim osiguranjima. Hrvatski gospodarski rast u zadnjem tromjesečju prošle godine bio je na najvišoj stopi u proteklih osam godina. Stope rasta vraćaju se dakle u pretkriznu 2007. Te je godine hrvatski bruto domaći proizvod porastao 5,6 posto, a premija životnih osiguranja rasla je 15 posto! Stope rasta osiguranja u dobrim vremenima nerijetko su dvostruko ili trostruko veće od stopa rasta BDP-a. Većina relevantnih bankarskih analitičara, Hrvatska narodna banka, kao i Europska komisija, predviđaju da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti oko tri posto. Potrošnja u Hrvatskoj raste već 29 mjeseci zaredom, a ubrzava se i kreditiranje. Srećom, era povijesno niskih kamatnih stopa potrajat će još barem nekoliko mjeseci, što je za osiguranja, a posebno za životna osiguranja u ovoj priči vrlo bitno. 

Pred osigurateljima, ali i Vladom, težak je posao financijskog opismenjavanja. Ne dogodi li se proboj na tom polju, 14 životnih osiguratelja i dalje će ovisiti o ekonomskom ciklusu cijele zemlje i širokogrudnoj monetarnoj politici Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, koja neće trajati vječno
Hrvatske banke su pune gotovine koju trebaju plasirati, pa popuštaju i uvjeti kreditiranja. Popravit će to bilancu osiguratelja zbog rasprostranjenog bankoosiguranja, o čemu će biti više riječi u ovome tekstu. Druga važna stavka koja nam daje pravo da budemo optimisti su i povijesno niske kamate na depozite građana u bankama. Prosječne kamate na oročenje u eurima pale su ispod jedan posto, na kunama se može dobiti kamata od oko jedan i pol do dva i pol posto. Građani sve više ulažu u jednokratne police životnog osiguranja, koje su zbog dobrog dizajna držale ovaj segment industrije i za vrijeme recesije. Sve u svemu, nakon godina u baruštini krize, među građanima se osjeća dašak optimizma, zbog čega se usudimo prognozirati da će premija životnih osiguranja u ovoj godini probiti magičnu granicu od tri milijarde kuna. 
 
Kakav je utjecaj Solventnosti II, a kakav niskih kamatnih stopa 
Niski prinosi na financijskom tržištu u proteklim godinama imali su daleko najveći utjecaj na kreiranje novih proizvoda i poslovanje segmenta životnog osiguranja. Utjecaj slabih prinosa, primarno niskih kamata na depozite banaka prerastao je i utjecaj novoga regulativnog okvira Solventnosti II. Željko Jukić, direktor Sektora za životna osiguranja u Croatia osiguranju, rekao je kako je cilj Solventnosti II bolja regulacija poslovanja osiguravajućih društava, što će rezultirati većom zaštitom osiguranika. "Proizvodi životnog osiguranja mijenjaju se zbog sve nižih prinosa na ulaganja, kao i visokih kapitalnih zahtjeva u okviru Solventnosti II. Zbog svega toga raste prodaja novih riziko proizvoda i unit-linked proizvoda, koji uz osigurateljno pokriće nude i ulaganje u investicijske fondove, pri čemu sam ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja", priča Jukić. Udio unit-linked proizvoda u ukupnoj zaračunatoj premiji u stalnom je porastu i trenutačno iznosi oko 20 posto. U porastu je i udio proizvoda s naglaskom na osigurateljnu zaštitu, tj. dopunskih pokrića (trenutačno oko šest posto od ukupne zaračunate premije) te rentnog osiguranja (oko sedam posto od ukupne zaračunate premije). U Zagrebačkoj banci rekli su nam da je vidljiv porast zanimanja klijenata za druge oblike štedno-ulagačkih proizvoda, pa tako i za proizvode koji kombiniraju životno osiguranje i ulaganje u investicijske fondove. 
 
Josip Kljaković Gašpić, direktor Sektora osigurateljne tehnike životnih osiguranja u Wiener osiguranju, napominje da Solventnost II dosad nije imala značajniji utjecaj na programe koji se nude u segmentu životnih osiguranja. "Trenutačno puno značajniji utjecaj na cijelo tržište imaju izrazito niski prinosi na financijskim tržištima", potvrdio je Kljaković Gašpić, na što je Jukić dodao da niske kamatne stope rezultiraju povećanom potražnjom za policama životnog osiguranja vezanog na investicijske fondove, kao i za policama riziko osiguranja.
 
U Wieneru pojašnjavaju da su u ovom trenutku kamatne stope na štednju u bankama u prosjeku niže od pola posto godišnje, zbog čega raste zanimanje građana za druge financijske proizvode kroz koje mogu ostvariti veći prinos na uloženi kapital. "Kod životnih osiguranja to se posebno odnosi na programe s jednokratnim uplatama koji su, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u 2016. godini privukli 1,1 milijardu kuna nove premije na razini našeg tržišta. Kod klasičnih životnih osiguranja s višekratnim uplatama Wiener osiguranje trenutačno na štednu komponentu jamči godišnji prinos od 1,75 posto do najviše dva posto, što je odličan oblik dugoročne disciplinirane štednje za starije dane, i što klijenti prepoznaju u sve većem broju", dodaje Kljaković Gašpić. 
 
Došlo je vrijeme bankoosiguranja
Atraktivne jednokratne police životnog osiguranja potaknule su i rast bankoosiguranja. Svijet osiguranja još je 2010. objavio članak s indikativnim naslovom "Vrijeme bankoosiguranja tek dolazi", u kojem je istaknuto koliki je potencijal povezivanja banaka i osiguranja. Upitali smo stoga danas domaće banke kakve trendove bilježe u prodaji polica osiguranja u poslovnicama banaka i koliki je potencijal tog segmenta poslovanja. U najvećoj hrvatskoj banci kazali su nam kako je, zahvaljujući dugogodišnjem razvoju kanala bankoosiguranja, Zagrebačka banka postala važan sudionik na hrvatskom tržištu osiguranja.
 
Prosječan hrvatski štediša vrlo je konzervativan – najviše vjeruje svojoj banci, vjeruje u euro daleko više nego u kunu i ufa se u oročeni depozit kao idealan instrument čuvanja vrijednosti
"U skladu s našim poslovanjem, tradicijom i iskustvom, klijentima nastojimo pružiti maksimalnu kvalitetu te širinu usluga i proizvoda koji prate suvremene financijske i osigurateljne trendove. To znači da smo inovativni, nastojimo razumjeti potrebe i želje klijenata te im se prilagođavamo. Osim specifičnih znanja o proizvodima, svakodnevno usavršavamo kompetencije naših prodavača kako bismo prepoznali individualne potrebe klijenata te im ponudili optimalni bankarsko-osigurateljni proizvod ili uslugu. 
 
Premija životnog osiguranja kontinuirano raste, a klijenti sve više razumiju njegove prednosti i svjesniji su da je ugovaranje polica dugoročno rješenje koje nudi kombinaciju štednje i sigurnosti, odnosno osiguranja za slučaj smrti", rekli su nam u Zagrebačkoj banci. U Raiffeisenu napominju kako trendovi prodaje životnih osiguranja prate trendove prodaje ostalih nebankarskih proizvoda. "Koliko je važan segment osiguranja, govori činjenica da uz ponudu samostalnih osigurateljnih proizvoda, banka vrlo često u ponudi ima i osigurateljne proizvode koji su vezani uz proizvode banke, a sve u cilju kvalitetnijega zadovoljenja potreba klijenta", dodaju u Raiffeisenu. 
 
Klijenti užurbani, a proizvoda nikad više 
Što se prednosti i nedostataka, kako za banke tako i za osiguranja tiče, u Zagrebačkoj banci objašnjavaju da su prodaja osiguranja u bankama i razvoj novih proizvoda rezultat dugogodišnje sinergije znanja, iskustva i vještina banke i osiguratelja, uz neizostavno osluškivanje potreba klijenata te praćenje svjetskih trendova u bankoosiguranju.
 
Jedna od velikih prednosti banke kao kanala prodaje svakako je poznavanje potreba, želja i mogućnosti klijenata, a bitan faktor uspjeha definitivno je integracija proizvoda osiguranja s ponudom proizvoda i usluga banke, te kvalitetno i motivirano prodajno osoblje. Rezultat te suradnje je izvrsna ponuda različitih vrsta životnih, ali i ostalih vrsta osiguranja, što za klijenta znači da na jednome mjestu može dobiti više financijskih usluga.
 
Osiguratelji očekuju da će se portfelj jednokratnih polica života u budućnosti smanjivati u apsolutnom i realnom iznosu u korist višekratnih polica životnog osiguranja
Dodatno, u Raiffeisenu skreću pozornost na užurbani stil života, u kojem treba naći vremena za kvalitetnu identifikaciju klijentovih potreba i informiranje o širokom spektru proizvoda: "S bankom osiguratelj dobiva kvalitetan i dobro educiran kanal prodaje s visokom razinom usluge. Prodajni pristup RBA djelatnika okrenut je ponajprije identifikaciji i zadovoljenju individualnih financijskih potreba svakoga klijenta". U obje banke uvjereni su da je pred bankoosiguranjem svijetla budućnost, posebice zbog digitalnih tehnologija koje omogućuju uštedu dragocjenog vremena. "Ta suradnja svakako se širi, a rezultirala je kvalitetnijom ponudom i većom koristi za klijente. U budućnosti će se ona sigurno još više razvijati. Uz to, digitalna tehnologija omogućuje dostupnost i ugovaranje određenih vrsta osiguranja putem mobilnog bankarstva, što pruža veću slobodu u raspolaganju i upravljanju vremenom te je značajan potencijal za budući razvoj bankokanala", rekli su nam u Zagrebačkoj banci. 
 
Optimalan spoj zaštite i štednje 
Klijenti od životnog osiguranja danas traže optimalan spoj zaštite i štednje. S obzirom na garancije, upozorava Jukić, klasičnom životnom osiguranju smanjuje se udio u ukupnom portfelju životnih osiguranja, no ti proizvodi i dalje su traženi, ponajprije zbog toga što nude osigurateljnu komponentu. Takvi proizvodi danas, uz osnovno, nude i dodatna pokrića za slučaj smrti uslijed nezgode, smrti u prometnoj nezgodi, uz mogućnost ugovaranja niza vrlo atraktivnih dopunskih osiguranja. Najveću perspektivu, smatra Jukić, u ovom trenutku imaju proizvodi investicijskog životnog osiguranja kod kojeg ugovaratelj preuzima rizik ulaganja, te riziko osiguranja, koja nude dodatnu mogućnost ugovaranja i dopunskih osiguranja. Slični proizvodi aktivno se razvijaju i u ostalim osiguranjima. Moderniziranu verziju klasičnoga životnog osiguranja Flexi Benefit od lani nudi i Wiener, a klijenti su je odlično prihvatili. No kako osigurateljni programi postaju sve složeniji, treba dodatno ulagati i u edukaciju prodajne mreže, ali i financijsko opismenjavanje građana. Kljaković Gašpić ističe da osiguranici traže spoj zaštite obitelji i brige za vlastitu budućnost, a sve to s pouzdanim osigurateljem koji pruža vrhunsku podršku svojim klijentima. S tom se tvrdnjom slažu i u Croatia osiguranju: "Zahtjevi tržišta sve su kompleksniji te u kombinaciji sa sve većom konkurencijom pridonose potrebi za stalnim poboljšanjima postojećih te razvoju novih proizvoda. Jednostavni proizvodi, informatizacija procesa te sustavna edukacija ključni su faktori za uspješnost i zadovoljstvo prodajne mreže i klijenata". 
 
Četvrtina 2017. već je prošla – što donosi budućnost? 
Ulaganja u nove proizvode, edukaciju zaposlenika i digitalne prodajne kanale u neizvjesnim vremenima nikad dosta. S obzirom na poražavajuće nisku razinu financijske pismenosti u Hrvatskoj, Hrvatski ured za osiguranje i njegovi članovi još su 2011. uputili Vladi inicijativu da se pokrene projekt financijskog opismenjavanja. Osiguranja života rastu na krilima niskih kamata u bankama, no da je svijest o važnosti osiguranja među građanima viša, prikupljena premija od ciljanih tri milijarde kuna u ovoj godini bila bi vrlo lako ostvariva, i to znatno prije prosinca. Podaci Insurance Europea već godinama ukazuju na to da je Hrvatska pri dnu europske ljestvice po godišnjim izdvajanjima za osiguranje života. Lani je prosječan hrvatski građanin u osiguranje života uložio oko 90 eura, ili samo 60 kuna mjesečno, što je pomalo tužan iznos. Iza nas su samo Turska, Bugarska, Latvija i Rumunjska. Istodobno, prosječan Slovenac na godišnjoj razini na istu nakanu potroši 300, a prosječan Austrijanac čak 900 eura. Kad bismo pretpostavili da će Hrvati za deset godina dostići Slovence po izdvajanjima za životno osiguranje, premija života iznosila bi gotovo osam i pol milijardi kuna. Drugim riječima, kad bi građani Hrvatske utrostručili ulaganja u životna osiguranja, ona bi se po vrijednosti prikupljene premije približila aktivi pet stambenih štedionica koja je na kraju prošle godine iznosila 7,65 milijardi kuna. Stambena štednja doduše jaše na krilima kakvih-takvih državnih poticaja, iako novi proizvodi životnog osiguranja nude daleko veći investicijski potencijal, uz veliku dozu sigurnosti. 
 
U zemljama u kojima je kultura osiguranja na višim, ne čak ni zavidnim razinama, kroz životno osiguranje pojedinci postižu financijsku stabilnost. U najrazvijenijim ekonomijama svijeta ona čak služe kao korektiv mirovinskog sustava. Iako se 2017. čini kao godina prilika, osiguratelji i ostatak struke na umu bi trebali imati dvije stvari: Hrvatska srlja u demografski bezdan, a mladi ljudi, koji tek ulaze u svijet rada, krajnje su financijski nepismeni. Odnos zaposlenih i umirovljenika iz godine u godinu sve je niži – na kraju ove godine u Hrvatskoj će biti 1.200.000 umirovljenika ili trećina populacije. Trošak mirovina iz državnog proračuna ove godine iznosit će oko 38 milijardi kuna. Broj zaposlenih u zemlji iznosi 1.200.000. Svemu tome treba priračunati i mlade, koji kruh odlaze zarađivati izvan zemlje. Službene statistike o broju mladih gastarbajtera još uvijek nema, no za ilustraciju je dovoljna činjenica da ih je samo lani 5000 zatražilo porezni broj u Irskoj. 
 
Zaključno, pred osigurateljima, ali i Vladom, težak je posao financijskog opismenjavanja mladeži. Ne dogodi li se veliki proboj na tom polju, 14 životnih osiguratelja koji rade u Hrvatskoj i dalje će ovisiti o ekonomskom ciklusu cijele zemlje i širokogrudnoj monetarnoj politici Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, koja neće trajati vječno.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja časopisa Svijet osiguranja, br. 3, 2017.