Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

[ Marijana Matković ]

Iako na prvi pogled ne izgleda tako, inicijativa Veronike Šapina Pezelj, predsjednice Uprave Croatia osiguranja dobrovoljnoga mirovinskog fonda, da se otvori mogućnost da i osiguratelji preuzmu isplatu mirovina na temelju štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno da se "male" isplate omoguće i kroz mirovinske fondove, otvaranjem podfondova za isplatu, pokrenula je pravi mali hladni rat. Do koje mjere on tinja, pokazuje i činjenica da se o toj inicijativi i ne raspravlja javno, niti se struka o njoj izjašnjava, iako je svojedobno ušla i u Hanfin prijedlog za izmjenu Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o isplati mirovina iz drugog i trećeg stupa. Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, od tog se prijedloga odustalo u zadnjim izmjenama spomenutih zakona, kako se ozbiljne stvari ne bi donosile na "brzinu", odnosno kako se ne bi stvarale nove obveze za osiguratelje, a da nije do kraja raščišćeno koji bi dio obveza morali preuzeti, te kako se ne bi smanjili standardi zaštite mirovina, odnosno sredstava za isplatu mirovina. 

 

Bez obzira na to, ideja o kojoj se raspravljalo još na početku mirovinske reforme, kad je trebalo definirati model isplate mirovina i prvi je put spomenuta mogućnost da isplatu preuzmu osiguratelji, svako malo izbije na površinu. Posljednji put dogodilo se to u Belom Manastiru, na radionici za novinare Croatia osiguranja, na kojoj su novinari dobili detaljna objašnjenja prijedloga.

Kao glavni argument u cijeloj priči spominju se visoke naknade koje naplaćuje Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD), trenutačno jedini MOD na hrvatskom tržištu s odobrenjem za isplatu mirovina iz drugoga i trećeg stupa. Veronika Šapina Pezelj predstavila je, naime, računicu koja pokazuje da su osiguranici koji ugovore program privremenih mirovina s jednokratnom isplatom do 30 posto, kod isplate preko mirovinskoga osiguravajućeg društva u prosjeku na gubitku u odnosu na ukupan iznos rente koju bi primili preko osiguravajućeg društva. Na primjeru osiguranika koji je uštedio 100.000 kuna u CO dobrovoljnom mirovinskom fondu izračunali su da bi preko MOD-a mjesečno primao 1593 kune. U 60 rata tijekom pet godina primio bi, dakle, 95.580 kuna. S druge strane, uplatom 100.000 kuna na ime rentnog osiguranja kod Croatia osiguranja, mjesečna bi renta iznosila 1720 kuna. Točnije, osiguranik bi tijekom pet godina primio 103.200 kuna. Ukratko, u Croatia osiguranju kažu kako bi otvaranjem mogućnosti da isplatu mirovina preuzmu i osiguratelji, sami osiguranici, odnosno umirovljenici bili na dobitku. 

Drugi prijedlog – osnivanje fonda za isplatu mirovina pri dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji bi isplaćivali samo privremene mirovine, po računici koja je predstavljena - također je na tom tragu, iako nosi i dozu rizika. Ideja je, naime, da se sredstva za isplatu mirovina ne prebacuju u MOD ili osiguravajuće društvo, nego da ostanu u svojevrsnom podfondu dobrovoljnoga mirovinskog fonda, te da se umirovljeniku iz mjeseca u mjesec isplaćuje određeni broj obračunskih jedinica. Ta ideja podrazumijeva da bi umirovljenik primao promjenjiv iznos mjesečne mirovine, ovisno o kretanju vrijednosti obračunske jedinice u fondu, no računica Croatia osiguranja opet je pozitivna: uz 1 posto godišnje naknade za upravljanje i prosječan prinos konzervativnog fonda od 1,55 posto, umirovljenik bi, tvrde u CO dobrovoljnom mirovinskom fondu, kroz 60 rata primio 103.910 kuna.

 

"Riječ je o dobrovoljnoj štednji i privatnom vlasništvu svakog osiguranika i nema razloga da se ljudima ne omogući da biraju model isplate kakav žele, bez obzira na to što je riječ o namjenskoj štednji koju potiče država. Usporedbe radi, i štednja u stambenim štedionicama ima namjenski karakter i također je poticana uplatom 15 posto iz državnog proračuna na sve uplate do 5000 kuna godišnje, no nakon što istekne razdoblje štednje, vlasnik računa vlastitim novcem može raspolagati kako god želi. Slično bi donekle trebalo omogućiti i vlasnicima računa u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, iako smatram da ne treba otvarati mogućnost isplate cijelog iznosa jednokratno, kako se ne bi izgubila prvotna namjera: da se osiguraju dodatne mirovine", kaže Veronika Šapina Pezelj. S tom inicijativom slažu se i Senka Fekeža-Klemen, predsjednica Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda, te u Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dok u AZ-u s ocjenom nisu žurili. 

Senka Fekeža-Klemen posebno ističe kako se sve više primjećuje nezadovoljstvo osiguranika koji završe sa štednjom i svoj novac prebacuju u MOD radi isplate mirovine, zbog toga što im se na ime naknada koje naplaćuje MOD oduzima značajan iznos. I sve je teže, kaže, privući nove osiguranike da štede, jer su ljudi primijetili da se o tom problemu govori u medijima, a nema prijedloga rješenja. Na nekoliko skupova o stanju u mirovinskom sustavu upozoreno je kako je sve više onih koji sumnjaju u isplativost tog oblika štednje, s obzirom na to da im naknade u konačnici "pojedu" državne poticaje. S druge strane, riječ je o štednji koja se ne može raskinuti najmanje do 50. godine, pa mnogi i odustaju od ulaska u taj sustav, kažu naši sugovornici.

"Problem se tiče samo onih koji su ugovorili isplatu privremene mirovine, programa u okviru kojeg se do 30 posto sredstava isplaćuje jednokratno, a ostatak najčešće ugovara na pet godina. Najčešće je riječ o relativno malim iznosima, pa je doista istina da će ti ljudi u konačnici primiti manje nego što bi primili da je riječ o dugoročnijoj isplati", kaže Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Dodaje kako će to definitivno ostati problem dijela "starih" umirovljenika, onih koji su mirovinu ugovorili ili će je ugovoriti do kraja 2011. godine, i to na petogodišnji rok. No, već od 2012. stvari će biti drukčije: zbog smanjenja naknada koje obračunava društvo, ubuduće bi svi umirovljenici, pa i oni koji ugovore kratkoročne privremene mirovine, trebali biti na dobitku. 

 

U trenutku pisanja ovog teksta očekivala se, naime, Hanfina potvrda novih cjenika i ugovora o mirovini za 2012. godinu, po kojima bi naknada RMOD-a za privremene mirovine s dosadašnjih 8 do 10 pala na 4 posto. Primjena novog cjenika počela bi od siječnja 2012. godine, a u konačnici bi dovela do toga da svi umirovljenici – bez obzira na visinu uplate i rok isplate mirovine koji su izabrali - budu između 0,86 i 14,75 posto u plusu. Biserka Žalac ističe kako je Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje određeno da najviša naknada koju MOD može naplatiti za ugovaranje i isplatu mirovina iz obveznoga mirovinskog osiguranja na 10 posto od primljene doznake iz obveznoga mirovinskog fonda, s tim da tu naknadu za svaku pojedinu godinu dodatno ograničava Hanfa. Tako naknada trenutačno iznosi 5 posto, što na rok isplate od, primjerice, 30 godina daje naknadu od 0,16 posto godišnje, ili – na rok od 20 godina – 0,25 posto. Zakon, s druge strane, ne određuje najvišu naknadu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, nego ona ovisi o troškovima provođenja poslova osiguranja i društvo je samo određuje.