Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

Pa, gospodine Pureta, poslovna godina je završila. Što pokazuju brojke, je li bolje ili gore od očekivanoga?

Rezultati su zapravo u skladu s našim očekivanjima. Naravno da uvijek može bolje, ali s obzirom na nepovoljne ekonomske prilike i sveprisutnu krizu, koja u posljednjih nekoliko godina potresa cijelu ekonomiju, a time i tržište osiguranja, mogu reći da smo zadovoljni postignutim rezultatima, pogotovo u segmentu osiguranja imovine. Dodatno, posebno smo zadovoljni činjenicom da se životno osiguranje počelo oporavljati. Na naše malo lošije rezultate od prosjeka tržišta u prvom dijelu godine nije toliko utjecaja imao pad prodaje novih polica, koliko činjenica da nam je u ovoj, a to nas očekuje i u idućoj godini, isteklo trajanje životnog osiguranja velikog broja osiguranika. Naime, prva smo osiguravajuća kuća koja je s osiguranjem života došla na hrvatsko tržište još 1993. godine. Sada isplaćujemo osigurane svote za velik broj doživljenih polica, što nam znatno umanjuje ostvarenu premiju. Uz to, kao posljedica negativnih ekonomskih prilika u prošloj i ovoj godini susreli smo se i s velikim brojem zahtjeva za otkupom i kapitalizacijom polica čiji se trend porasta, na sreću, zaustavio krajem godine. Iznose koje isplaćujemo zbog doživljenja ili otkupa polica teško je u ovakvim godinama pratiti povećanjem broja novih polica. Međutim, zadovoljni smo jer se situacija počela kretati u pozitivnom smjeru, a vjerujemo da jači oporavak životnih osiguranja tek slijedi

Udio na tržištu i rast premije sve su manje mjerilo uspjeha u poslovanju osiguratelja. U prvi plan stavljaju se dobit i racionalizacija poslovanja. Kakva je situacija u Graweu?

Za Grawe se od iznimna značenja pokazalo to što smo se vrlo dobro pripremili na krizu i što već godinama radimo ono što drugi tek počinju - razvijanje jake vlastite prodaje, velika ulaganja u školovanje, realne provizije, itd. U ovoj ćemo se godini koncentrirati na postizanje još veće efikasnosti u poslovanju. Nastavit ćemo sa širenjem prodajne mreže, zapošljavanjem novih prodajnih savjetnika, otvaranjem novih ureda i jačanjem partnerske prodaje uz zadržavanje malog broja administrativnog osoblja. Imamo stabilnu i zadovoljavajuću dobit, uz visok stupanj solventnosti i oprezno formirane pričuve, koje našim korisnicima omogućuju brzu i sigurnu isplatu naknada, što je za njih osobito važno.

Ovo je već druga godina kako su osiguratelji u cjelini zabilježili negativnu stopu rasta. S obzirom na okolnosti, smatrate li da je minus od 1,8 posto zadovoljavajući ili je moglo bolje? Što osiguratelji mogu očekivati od 2011. godine?

Naravno da je moglo bolje! Međutim, uvjeren sam da velika šansa za oporavak i razvoj osigurateljnog tržišta leži upravo u činjenici da su građani pojačano počeli štedjeti. Stoga u idućem razdoblju očekujem prije svega oporavak i povećanje prodaje životnih osiguranja kao oblika dugoročne štednje za starost. Najavljivane reforme mirovinskog sustava i procjene smanjenja iznosa mirovina budućih generacija prigoda su za jačanje svijesti građana o važnosti dugoročne štednje. Ono što nedostaje, a čemu se zaista nadam u što skorijoj budućnosti, upravo je potpora i razumijevanje zakonodavnih tijela. Naša industrija svakako se treba izboriti za ujednačene kriterije s ostalim financijskim proizvodima, na primjer s dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ulaganjem u policu životnog osiguranja koristi, pored osiguranika, ima i društvo jer se tako posredno daje doprinos povećanju jeftinog investicijskog kapitala koji je u funkciji pokretanja gospodarstva i zapošljavanja. Nadamo se da će se to promijeniti te da će životna osiguranja ponovno ostvarivati stope rasta kakve su bilježili u godinama prije krize i recesije.

Protekle su dvije godine otkako je autoosigurateljima uveden namet za HZZO najprije od 10, a potom od 7 posto. Koliko je Grawe izgubio zbog tog nameta i bi li slika poslovanja na kraju godine bila bolja da ga nema?

Sam namet za HZZO nije utjecao na ukupno smanjenje broja zaključenih polica autoosiguranja na razini industrije osiguranja, ali je utjecao na smanjenje profitabilnosti te vrste osiguranja kod svih društava. To je rezultiralo različitim aktivnostima radi očuvanja i povećanja portfelja i nekorektnim preotimanjem portfelja. U takvim okolnostima nekorektne tržišne utakmice, poštujući pravila struke i štiteći interese osiguranika, izgubili smo 7 posto osiguranika obveznog osiguranja motornih vozila, kojima nismo mogli ponuditi ono što im je konkurencija ponudila jer za to nije bilo ni zakonske niti ekonomske osnove. Struka je i prije nego što je uveden namet za HZZO upozoravala kako zaračunata premija nije dostatna za profitabilno poslovanje, no nakon uvođenja nameta pojedina društva i dalje dodatno spuštaju premiju osiguranja.

Pola je godine prošlo od ukidanja poreznih olakšica na životna i dobrovoljna zdravstvena osiguranja. Osjećate li posljedice tih restrikcija i imaju li one opravdanja?

Porezna olakšica nikad nije bila odlučujući faktor u prodaji polica životnih osiguranja. Većina građana možda toga nije bila svjesna, ali u konačnici se radilo samo o odgodi plaćanja poreza. Vjerujem da nas ta mjera neće izrazito pogoditi, međutim definitivno ne pomaže u poticanju građana na štednju za mirovinu. Ponavljam, zaista je nužno da se mi osiguratelji izborimo za ujednačene kriterije s ostalim financijskim proizvodima i da zakonodavac prepozna potrebu da se uvedu prave porezne olakšice na životna osiguranja, jer je riječ o dugoročnoj, "prisilnoj" štednji koja je usmjerena na brigu za obitelj i vlastitu stariju dob. Ukidanjem olakšica na dobrovoljno zdravstveno osiguranje zakonodavac je zadao prilično jak udarac na osiguratelje i prodaju dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, a posredno i na samo javno zdravstvo. Umjesto da se potiče zdravstvena preventiva i rastereti sustav javnog zdravstva, koji je ionako preopterećen i nije u mogućnosti svim osiguranicima osigurati zadovoljavajuću zdravstvenu preventivu, zakonodavac je i u ovom slučaju pokazao neosjetljivost.

Uvijek ste isticali kako su životna osiguranja glavni proizvod vašeg društva. Međutim, taj se segment osigurateljne ponude vrlo sporo razvija u odnosu na razvijene zemlje. Zašto?

Upravo zbog nedostatka potpore i razumijevanja zakonodavnih tijela i, sukladno tome, nedovoljne informiranosti i svijesti građana o važnosti i prednostima koje životno osiguranje ima u brizi za vlastitu i budućnost svoje obitelji.

Nekako se već uobičajilo da početkom svake godine osiguratelje dočeka neko neugodno iznenađenje. Ovaj put to je već sasvim izvjestan ulazak HZZO-a u poslove s dodatnim zdravstvenim osiguranjem, ali bez strogih uvjeta koje moraju zadovoljiti osiguravajuća društva koja se bave tim poslom. Budući da se i Grawe Hrvatska nalazi među njima, kako komentirate takvu nelojalnu konkurenciju?

Ako bi HZZO ušao u poslove dodatnoga zdravstvenog osiguranja, a da pritom ne bi morao ispuniti iste uvjete kao i privatni osiguratelji u pogledu adekvatnosti kapitala, aktuarskih izračuna, formiranja pričuva, upravljanja ulaganjima i rizicima, to bi dovelo do nelojalne konkurencije na tržištu. Zato ne pozdravljam ovakvo uplitanje države u osigurateljni posao po "posebnim" uvjetima koji vrijede samo za njih, ali kakav će konkretno biti utjecaj na tržište i na naše poslovanje u području zdravstvenog osiguranja, vidjet će se tek kad HZZO izađe na tržište sa svojim pokrićima i cjenicima.

Procjena je da autoosiguratelji u prosjeku gube 12 kuna na svakih 100 kuna premije od kasko osiguranja. Je li i Grawe u tom prosjeku ili ste se uspjeli izvući iz te bitke za premiju od kaska po svaku cijenu?

Nova tarifa punog kaska, koja je u primjeni od pretprošle godine, imala je za cilj individualan pristup prema osiguraniku, uzimajući u obzir sve okolnosti koje idu u prilog osiguraniku kako bi se dobio idealan odnos plaćene premije i opsega pokrića. Njezinom primjenom, uz poman odabir rizika, ostvarili smo zadovoljavajući tehnički rezultat. Međutim, kriza je utjecala i na izbor pokrića kod kasko osiguranja, tako da je došlo do porasta zanimanja za kasko osiguranja djelomičnog pokrića, što je rezultiralo padom ukupne prosječne premije za kasko. Stoga smo ove godine napravili određene korekcije premija za djelomični kasko, kako bi i tu vrstu doveli na razinu profitabilnosti, štiteći prije svega interese osiguranika.


Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja
Nastavak pročitajte OVDJE