« Povratak na sadržaj Broj 7 | Godina 2017

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinski fondovi

Mirovinski fondovi u 15 godina osiguranicima su zaradili 30 milijardi kuna

U početku reforme govorili smo da bi bila dobra zarada od 2 do 3 posto iznad inflacije, a mirovinski fondovi ostvarili su 4,15 posto godišnjeg rasta
Početkom 2017. godine obilježili smo 15 godina od početka poslovanja obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugog mirovinskog stupa, a mirovinski fondovi nedavno su i Saboru podnijeli godišnji izvještaj. Bio je to povod da porazgovaramo s Petrom Vlaićem, predsjednikom Uprave Erste Plavi mirovinskog društva, koje upravlja obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o proteklih 15 godina, o glavnim pozitivnim točkama koje možemo prepoznati u tom sustavu danas, ali i o nekim ‘minusima’ kojima ćemo se morati posvetiti u idućem razdoblju. Petar Vlaić je zanimljiv sugovornik jer je u sustavu od samih početaka.

Koliko danas imamo osiguranika u drugom stupu i kako u prosjeku izgleda stanje na računu? Možemo li govoriti o tome da se drugi stup, kao obvezna štednja, do sada isplatio? U vrijeme kad smo ga uvodili, često se govorilo da većina građana nema novca i ne razmišlja o dugoročnoj štednji za starost, koliko smo drugim stupom uspjeli odgovoriti na to?
Zaključno s krajem prosinca 2016. godine u drugom stupu imamo 1.784.169 članova, a na njihovim računima akumulirano je 84.179.364.744 kuna. Od početka rada pa do kraja 2016. godine ukupno je uplaćeno 61,35 milijardi kuna, a u isto vrijeme isplate iz 2. stupa iznosile su 7 milijardi, uključujući i isplate za beneficirane članove, što znači da su obvezni mirovinski fondovi svojim članovima zaradili 30 milijardi kuna. Iz izvještaja koji smo nedavno podnijeli zastupnicima u Hrvatskom Saboru vidljivo je i da oko 20 posto članova nije imalo uplate u 2016. godini.
Erste Plavi mirovinski fondovi su do trenutka izbijanja krize u Agrokoru prodali sve dionice Leda i Jamnice

Iako se često mogu čuti kritike o tranzicijskom trošku kojeg državi donosi 2. stup, pogledajmo to s druge strane: poslodavci iz bruto plaće osiguranika 2. stupa uplatili su 2016. godine na njihove osobne račune 5,3 milijarde kuna, s obzirom da ta sredstva ne idu u sustav generacijske solidarnosti i za taj iznos država se u prosjeku danas zadužuje po prosječnoj kamati od oko 3 posto, a mirovinski fondovi su svojim članovima zaradili u prosjeku 5,95 posto. Taj novac kapitalizira se na osobnim računima članova 2. stupa, budući da nije išao za tekuću isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima stvorila se baza za manje obveze države po osnovu mirovina budućim umirovljenicima. Možemo reći sve dok mirovinski fondovi zarađuju veće prinose od kamate koju plaća država na zaduženje, stvara se dodana vrijednost koja se akumulira na osobnim računima budućih umirovljenika.

Kako biste ocijenili proteklih 15 godina s pozicije Erste Plavi mirovinskih fondova?
Smatram da smo u proteklih petnaest godina rada uspješno upravljali Erste Plavim obveznim mirovinskim fondovima, što se vidi po prosječnom prinosu od osnutka, koji zaključno s krajem prošle godine iznosi 6,22 posto, dok je realni prinos od osnutka 4,15 posto. Vrlo često u medijima podsjećamo na ciljeve s početka mirovinske reforme – da bi mirovinski fondovi svojim članovima trebali u prosjeku godišnje zaraditi 2 do3 posto iznad inflacije. Naši su fondovi prosječno godišnje zaradili svojim članovima spomenutih 4,15 posto iznad inflacije, što je kategorija koju nazivamo realni prinos. Kao pozitivne točke, istaknuo bih da osiguranici 2. stupa u Republici Hrvatskoj imaju na svojim osobnim računima ukupni iznos koji predstavlja 24 posto bruto društvenog proizvoda za 2016. godinu i svrstava nas u zrele mirovinske sustave. Dodao bih da je cijena usluge upravljanja jedna od najnižih i najtransparentnijih u Europskoj uniji, što se može potkrijepiti na konkretnim primjerima.

Rezultati bi bili puno bolji da smo se držali plana o postupnom povećanju doprinosa za drugi stup, koji je postojao još 2002. godine. Od toga se odustalo, a i dalje je upitno hoće li se to i kada dogoditi. Koliko su osiguranici u drugom stupu izgubili zbog toga?
Naravno, da smo postupno, kroz deset godina, podigli stopu izdvajanja s 5 posto na 10 posto, danas bi, na primjer, članovi Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova na računima prosječno imali skoro 7 posto veći iznos. Hrvatska je imala problema s dugotrajnom recesijom, no kontinuirani rast kvartalne stope bruto društvenog proizvoda od kraja 2014. godine upućuje na to da su sada stvoreni preduvjeti za povećanje stope izdvajanja u drugi stup. Sada je pravo vrijeme za povećanje izdvajanja u 2. stup. Podsjetimo se stare izreke “štedi se dok se ima”.

     
 

Udruženje mirovinskih fondova radi na povećanju
financijske pismenosti

Nedavno smo imali dojam da će krenuti ozbiljnija kampanja koja bi imala za cilj povećanje financijske pismenosti, što bi dalo vjetar u leđa i trećem stupu, no čini se da je opet sve utihnulo. Rade li financijske institucije što u tom pogledu, jeste li uključeni u neke projekte?
Prema riječima direktorice Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Dijane Bojčeta Markoja, Udruga je u 2016. godini aktivno surađivala s Ministarstvom financija kao aktivan član radne skupine za financijsku pismenost pri Ministarstvu financija. Nastavljena je komunikacija s ključnim tijelima kao što su HANFA, HUP, Ministarstvo financija, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka burza, uključujući suradnju na projektima koje su pokrenule ove institucije. Također, Udruga je uspostavila suradnju s obrazovnim institucijama u Republici Hrvatskoj (Ekonomski fakultet, PMF, FER) te je putem “native ad” komunikacijskih kanala u suradnji s Jutarnjim listom lansirala edukativnu kampanju Financijski leksikon za svakoga.
 
     





















Vidite li “prostor” za to povećanje doprinosa u skorijoj budućnosti - ima li takvih naznaka iz Vlade? Čini mi se da će se Vlada baviti razlikama koje je stvorio dodatak na mirovine iz prvog stupa, koji osiguranici iz drugog ne ostvaruju, pa je povećanje izdvajanja za drugi stup pod upitnikom i zbog toga.
U želji da se poveća mala mirovina jednoj grupi umirovljenika, napravljena je određena nepravda drugoj grupi. Pojednostavljeno, za obvezno izdvajanje mirovinskih doprinosa u visini 20 posto iz bruto plaće zaposlenika, na 15 posto koji su uplatili u 1. stup neki osiguranici dobili su dodatak do 27 posto, a drugi nisu. Zbog načela ravnopravnosti osiguranika, dodatak na izdvajanje u 1. stup treba priznati i osiguranicima koji 2002. nisu mogli birati između 1. i 2. stupa nego su po Zakonu o mirovinskim fondovima bili obvezni odabrati neki od ponuđenih obveznih mirovinskih fondova.

Koliko su obvezni fondovi u ovih 15 godina utjecali na jačanje domaćeg tržišta kapitala? Očekivalo se da će lokalna zajednica, na primjer, ili kompanije koje su u fondovima mogle pronaći dobrog partnera za širenje i razvoj, puno bolje iskoristiti mirovince?
Obvezni mirovinski fondovi značajni su ulagatelji u izdanja obveznica Republike Hrvatske. Sudjelovali su u dokapitalizacijama u turističkom sektoru, tu bih istaknuo Imperijal d.d., Rab, HTP Korčula, Iliriju d.d., te Sunce koncern. Povećavali smo udjele u Končaru, Adris grupi, Atlantik grupi, HT i Podravci te u drugim hrvatskim kompanijama. Aktivno smo sudjelovali u kupnji i prodaji kompanija u Hrvatskoj te u FGS fondovima. Profitabilne projekte nije lako provesti, a pogotovo ne u recesijsko vrijeme, ne zaboravimo kako je poduzetnički duh ugušen brojnim stečajevima te nelikvidnošću sustava i drugim problemima.

Nedavno ste u Saboru podnosili izvješće o radu, među ostalim i o ulaganjima u tvrtke u sastavu koncerna Agrokor - kako je Erste Plavi obvezni mirovinski fond prošao u tome, jeste li pretrpjeli gubitak? Jesu li kod ovakvih ulaganja mogući značajniji gubici, s obzirom na zakonske odredbe i ograničenja vezana uz ulaganja?
Što se tiče zakonskih ograničenja, obveznim mirovinskim fondovima dozvoljeno je ulaganje i do 100 posto u pojedinu kompaniju, pod uvjetom da ukupno ulaganje ne prelazi 2 posto neto imovine fonda. Strategija ulaganja i investicijska politika fonda obično nalaže strože limite, tako da je naša ukupna izloženost tvrtkama u sastavu Agrokora bila oko 1 posto. Od dionica hrvatskih društava koji su dio Koncerna Agrokor, Erste Plavi mirovinski fondovi su na hrvatskom tržištu kapitala stjecali dionice Leda d.d. i Jamnice d.d. Prve prodaje dionica izvršene su početkom prosinca 2016. da bi se iste intenzivirale od siječnja 2017., nakon objave o odustajanju Agrokora od pojedinih financijskih aranžmana, pojedinih izjava od strane najvećih financijskih vjerovnika Agrokora, tj. ruskih banaka te negativnih izvješća o stanju u Agrokoru od strane rejting agencija. Erste Plavi mirovinski fondovi su do trenutka izbijanja krize u Agrokoru prodali sve dionice Leda i Jamnice.
Sveukupno gledajući, Erste Plavi mirovinski fondovi su ostvarili pozitivni rezultat kod ulaganja u vrijednosne papire koncerna Agrokor, a zbog ograničavajućih zakonskih propisa i još strožih internih limita veliki gubici nisu ni bili mogući.
Mladi ljudi prije 40. godine ne razmišljaju o mirovini, zato očekujemo da bi poslodavci kroz zatvorene fondove mogli postići puno veću pokrivenost ovim proizvodom

Kada pogledamo proteklih 15 godina, koliko je takvih ‘loših’ ulaganja bilo? Možemo li reći da ste dosad uglavnom izbjegli velike gubitke?
Prema našim podacima, dvadesetak ulaganja od njih preko 600 imalo je zamjetniji negativni rezultat. Ne postoji investitor koji nije izgubio na nekim ulaganjima, uvijek je važno gledati koliko je ukupni rezultat.

Koliko su u ovom proteklom razdoblju obvezni fondovi bili partneri državi? Bilo je nekoliko situacija u kojima se država kod mirovinaca vrlo povoljno zadužila. Kakvu korist od takvog ulaganja u konačnici imaju osiguranici?
S obzirom na veličinu mirovinskih fondova i na potrebe države, bilo kroz zaduživanje bilo kroz prodaju državne imovine, mirovinski fondovi svakako su bili i ostat će značajni partneri države. Što se tiče osiguranika najvažniji je prinos koji oni dobivaju kroz takva ulaganja.

     
 

Doprinosi na honorare bit će dobar dodatak za mirovinu

Uvedena je i naplata doprinosa na autorske honorare, kakva će biti korist u drugom stupu osiguranika kojima je to jedini prihod i mjesečno im sjeda po 30-ak kuna na račun, ili im stotinjak kuna sjedne svakih par mjeseci? Ima li potrebe da se ovo rješenje doradi?
Od 1. siječnja 2017. godine na Ugovore o djelu i Autorske honorara izdvaja se 7,5 posto u 1. stup i 2,5 posto u 2. stup. Naravno da je to premali postotak da bi se moglo uštedjeti za mirovinu, ali pretpostavka je da se radi o dodatnom prihodu zaposlenika, a ne da je to jedini izvor primanja. Očekujemo da će porastom stope zaposlenosti taj dio služiti samo kao dodatak uz redovne uplate.nsirala edukativnu kampanju Financijski leksikon za svakoga.
 
     

















U posljednje vrijeme otvorena je mogućnost da društva koja upravljaju obveznim fondovima mogu upravljati i dobrovoljnima. Vaše društvo je to iskoristilo - što je to donijelo? Dojam je da veliki obvezni fondovi stalno ‘zaboravljaju’ na potrebu da se razvija i treći stup?
Povoljno ekonomsko okruženje, smanjenje nezaposlenosti i sve veća briga za vlastitu mirovinu doveli su do povećanja štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, što se vidi iz podatka da je unazad godinu dana broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova porastao za 32 tisuće, a imovina u DMF-ovima porasla za preko 450 milijuna kuna. Na tržištu rada postoji problem zadržavanja određenih kategorija zaposlenika za kojima je porasla potražnja u EU, tako da će ljudski potencijali u kompanijama ubuduće morati razrađivati kompleksnije bonus sheme, neće biti dovoljno samo ponuditi veću plaću. Uplata poslodavca u treći stup, koja je i dodatno poticana poreznom olakšicom, trebala bi poslužiti kao mogućnost izgradnje dugoročnijeg odnosa između poslodavca i zaposlenika. Trend je sve više prisutan u zemljama članicama Europske unije.

Kako komentirate rezultate u trećem stupu? Jesu li oni danas ipak mogli biti bolji, sami ste spomenuli da država potiče poslodavce da uplaćuju štednju svojim radnicima... Je li ukidanje poreznih olakšica za osiguranike za uplate u treći stup bila greška? Mislite li da bi to dalo zamaha trećem stupu?
Ukidanje porezne olakšice za osiguranike uvelo je dodatno nepovjerenje. Kada se radi o dugoročnoj štednji važno je ustrajati na određenom obliku poticaja, a ne svako malo ih mijenjati. S obzirom da se dobrovoljna mirovinska štednja pojavila u vrijeme dok su drugi konkurentni proizvodi imali dobro razvijenu i plaćenu prodajnu mrežu, teško je dolazila do klijenata. No zahvaljujući dobrim prinosima, dobrovoljna mirovinska štednja postaje sve traženiji proizvod, a nakon petnaest godina ljudi su već dobro informirani o proizvodu i lakše se odlučuju za njega. Problem vidimo u privlačenju mlađe populacije, što je slučaj i u svim ostalim članicama EU. Mladi ljudi prije 40. godine ne razmišljaju o mirovini, zato očekujemo da bi poslodavci kroz zatvorene fondove mogli postići puno veću pokrivenost ovim proizvodom.

Donedavno se dosta pisalo o tome kako obvezni fondovi željno čekaju da država krene u realizaciju nekih većih projekata, u kojima biste rado bili partneri. Spominjala se mogućnost privatizacije dijela HEP-a (prije razgovora o kupnji INE), mogućnost dokapitalizacije dijela HŽ-a i slično... Ima li naznaka da će neki od tih projekata uskoro biti ponuđeni tržištu, imate li takvih informacija iz Vlade?
Trenutno nema nekih naznaka o daljnjim privatizacijama državne imovine, međutim istina je da bismo željeli sudjelovati u budućim privatizacijama hrvatskih poduzeća, pogotovo HEP-a, ali i u financiranjima infrastrukturnih projekata.

Razgovarala: Marijana Matković