« Povratak na sadržaj Broj 10 | Godina 2010

Hrvatske orijentacijske medicinske tablice

Konačnu riječ imaju sudovi

Dvodnevni skup u Opatiji, kojem je prisustvovao impresivan broj od tristotinjak sudaca, odvjetnika, liječnika, vještaka i predstavnika osigurateljne djelatnosti, trebao je u dva dana odgovoriti na ključno pitanje: Jesu li predložene hrvatske orijentacijske medicinske tablice solidan temelj na kojem se mogu graditi pravna sigurnost i pravednost za sve aktere u postupku obrade i likvidacije neimovinskih šteta
Piše: Zvonko Gajski

Stručnu, ali i širu domaću javnost poprilično su uznemirili napisi u pojedinim medijima kako osiguravajuća društva pripremaju neke "nove mjere" koje će drastično smanjiti naknade koje se isplaćuju osiguranicima kod neimovinskih šteta za narušeno fizičko i(li) duševno zdravlje. Pa kad je još kao ilustracija te bešćutnosti osiguratelja izvučen primjer jedinoga preživjelog vatrogasca nakon tragedije na Kornatima Frane Lučića, kojem bi, eto, te nove mjere prepolovile odštetu za pretrpljene ozljede i patnje, tko bi tu još mogao ostati hladne glave. A nisu ostali ni sudionici savjetovanja u Opatiji koji su u drugoj polovici rujna raspravljali o prijedlogu tih novih mjera, točnije o prijedlogu novih hrvatskih orijentacijskih medicinskih tablica za procjenu stupnja oštećenja tjelesnog i(li) duševnog zdravlja kod naknada neimovinske štete.
Dvodnevni skup u Opatiji, kojem je prisustvovao impresivan broj od tristotinjak sudaca, odvjetnika, liječnika, vještaka i predstavnika osigurateljne djelatnosti,  trebao je u ta dva dana odgovoriti na ključno pitanje: Jesu li predložene tablice solidan temelj na kojem se mogu graditi pravna sigurnost i pravednost za sve aktere u postupku obrade i likvidacije neimovinskih šteta? Dakako da to uključuje i odgovor na pitanje s početka teksta: Hoće li te tablice utjecati na visinu odšteta kod neimovinskih šteta.

Neka druga svrha
Već iz uvodne riječi Mladena Mlinarevića, direktora Inženjerskog biroa, koji je u suradnji s Hrvatskim uredim za osiguranje organizirao savjetovanje, dalo se naslutiti da predložene tablice imaju posve drugu svrhu nego što bi se to moglo iščitati iz nekih izjava u javnosti u najavama ovog savjetovanja.
Prema Mlinareviću, projekt izrade tablica nužna je pretpostavka za funkcioniranje sustava naknade neimovinske štete uzrokovane povredom prava na život i zdravlje, kao i osnova za postizanje pravne sigurnosti oštećenika i osiguratelja. "Namjera je ovog skupa, kazao je Mlinarević, da omogući što širem krugu relevantnih institucija i stručnoj javnosti uključivanje u raspravu o predloženim tablicama".
Da bismo uopće mogli razgovarati o nematerijalnim štetama, o tome kako ćemo ih kvantificirati i vrednovati, mora postojati stabilan financijski sustav koji to može platiti, kaže Pauković
Još određeniji u izlaganju na savjetovanju bio je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. "Orijentacijske medicinske tabele same po sebi ne mogu niti smiju dovesti do smanjenja naknada neimovinske štete", naglasio je Hrvatin. Prema njegovu mišljenju, tablice su namijenjene i mogu biti samo pomoćno sredstvo medicinskim vještacima za davanje stručnog mišljenja. "Ali", kaže Hrvatin, "samo će sud biti taj koji će reći je li nešto ili ne objektivno utvrđeno. Sud utvrđuje ozljede, vjerodostojnost medicinske dokumentacije, provjerava dokaze, i to je zadatak i obveza suda, a ne medicinskih vještaka".  Nadalje: "Sudovi nikad neće primjenjivati mehaničke kriterije u suđenju. Zašto? Zato što je upravo dužnost sudova osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih pred zakonom. To znači da svi oštećenici za slične slučajeve neimovinske štete, poštujući pritom individualnost svakoga pojedinog slučaja i kriterije koji su utvrđeni, mogu ostvariti pravo koje je sukladno onom koje su ostvarivali, ostvaruju ili će ostvarivati drugi oštećenici".
Ipak, i Hrvatin priznaje da nešto nije u redu s postojećom praksom u rješavanju neimovinskih šteta, o čemu svjedoči i enorman broj sudskih parnica koje se zbog toga vode.
"Samo je Općinskom građanskom sudu  u Zagrebu ove godine do 31. kolovoza zbog naknade štete iz osiguranja pristiglo 3289 predmeta, odnosno 13 posto od ukupno zaprimljenih predmeta. O kakvoj je brojci riječ, govori i podatak da je u istom razdoblju pristiglo samo 550 predmeta za sve ostale štete", kaže Hrvatin. Još je gore ako se pogleda omjer osigurateljnih parnica u ukupnom broju parnica na istom sudu. Od 66.177 predmeta čak njih 8904, ili 13 posto, odnosi se na parnice koje se vode s osigurateljima za naknadu štete. Zbog toga Hrvatin smatra: "Ciljevi svih sudionika ovog i budućih savjetovanja, a i našeg zajedničkog rada, trebaju biti osiguranje pravičnosti i učinkovitost, razvoj jedinstvene prakse kroz njezino ujednačavanje i osiguranje ravnopravnosti svih pred zakonom".
Ni predsjednik Vrhovnog suda nije ostao imun na kritike koje su se pojavile u javnosti na predložene tablice, a u kojima se u negativnom kontekstu spominje i Vrhovni sud:
"Nikad nije postojala mogućnost, a posebice ne najava sjednice Vrhovnog suda RH , odnosno Građanskog odjela toga suda, u pogledu donošenja pravnog shvaćanja o orijentacijskim medicinskim tabelama za procjenu oštećenja zdravlja. Zašto? Zato što se o činjeničnim pitanjima, a to su upravo pitanja koja su sadržana u prikazanim orijentacijskim medicinskim tabelama, ne može zauzimati pravno obvezujuće stajalište i shvaćanje", rekao je Hrvatin. Suprotne tvrdnje kakve su se pojavile u javnosti Hrvatin je nazvao netočnima i nekorektnima, a onima koji ih šire poručuje: "Sudovi su siti da ih se proziva i napada za ono za što ne smiju i ne mogu odgovarati. Od profesionalaca, pa čak i kad žele ostvariti ne samo svoja stajališta nego i, reći ću, svoju korist, očekujem barem poznavanje i poštovanje zakona".
 
Preduvjet sudske prakse
Na pitanje što to nije dobro u postojećem sustavu naknade neimovinskih šteta i zašto nam zapravo trebaju nove orijentacijske medicinske tablice, odgovorio je u svom izlaganju Marijan Ćurković, predsjedatelj opatijskog savjetovanja. 
Dosadašnja je situacija, kaže Ćurković, bila takva da su "konkretne odluke prepuštane uglavnom sudovima koji su suvereno odlučivali o konkretnoj naknadi neimovinske štete i primjenjivali kriterije koje vrlo često, ne samo kod nas nego i u drugim europskim zemljama, nisu morali posebno obrazlagati.
Ono što se traži, i u čemu su osiguratelji u pravu, su  jasna pravila postupanja, kako bi oni mogli izvršiti svoju društvenu zadaću koju im je propisao sustav obveznog osiguranja od autoodgovornosti, kaže Ćurković

Pokazalo se ipak da je to stanje gospodarski neodrživo, pogotovo u okviru šteta koje nastaju u cestovnom prometu i koje su osigurane obveznim osiguranjem od odgovornosti za štete u cestovnom prometu. Naime, naknada neimovinske štete  i premija osiguranja koja tereti građane u izravnoj su vezi. Zbog toga arbitrarno određivanje naknade dovodi do nejednakosti među građanima, do pravne nesigurnosti i otežava probleme oko izbora sudske nadležnosti. Jer ako su sudovi različiti, onda će oštećeni birati kojem će podnijeti tužbu, pa će jedni sudovi imati previše posla, a drugi ga neće imati. Takva praksa onemogućava osigurateljima izračun potrebne premije i zauzimanje sigurna stajališta o visini iznosa koje će isplatiti za štete. A to onda znači da ne mogu određivati pravilne pričuve i da su njihove bilance u pravilu pod znakom pitanja".
Sve su to razlozi zbog kojih Ćurković smatra da su jedinstvene medicinske tablice "preduvjet sudske prakse u naknadi neimovinske štete zbog povrede prava na život i zdravlje". Istodobno, kaže on, tablice osiguravaju sudu  personaliziran pristup svakom konkretnom slučaju, ako to okolnosti traže i zahtijevaju.
Iako je kazao da ne želi polemizirati s novinama, Ćurković se osvrnuo na novinski napis u kojem se tvrdi kako bi Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac iz tragedije na Kornatima, po predloženim tablicama dobio samo polovicu onoga što mu sada pripada. "A upravo je", kaže Ćurković, "to je slučaj koji ni po čemu ne bi spadao u ove tablice jer su okolnosti takve da traže da se on personalizira i konkretno ocijeni, odstupajući od tablica. Predložene indikativne medicinske tablice, kao što im i ime kaže, nisu uvijek obvezujuće i ne moraju se u svakom slučaju primijeniti. One su određena pravila postupka, odnosno putokazi kojima moraju ići oni koji odlučuju o naknadi štete".

Bez pobjednika i pobijeđenih
Ćurković, nadalje, smatra kako svako uređeno društvo u kojemu postoji vladavina prava teži pravnoj sigurnosti i predvidljivosti: "Jedinstvene nacionalne tablice za ocjenu težine povrede prava na život i zdravlje su stoga nužne, potrebne i korisne. One ne prijete pravu oštećenoga na naknadu štete nego obrnuto: osiguravaju oštećenome to pravo na vrlo transparentan način. Režu se mogućnosti nejednakog postupanja, nesigurnosti kod odlučivanja i onemogućuje ili otežava korumpiranje koje, na žalost, postoji u takvim slučajevima", kaže on.
U argumentaciji zašto su nam te tablice potrebne, Ćurković još navodi: "Ustvari  mi dosad i nismo imali jedinstvenih tablica u medicinskom dijelu, što je dovodilo da različitih vještačenja. Vještaci su se oslanjali na vlastite tablice, a posljedica toga bila je nesigurnost i neizvjesnost oštećenih građana".
Samo je Općinskom građanskom sudu  u Zagrebu ove godine do 31. kolovoza zbog naknade štete iz osiguranja pristiglo 3289 predmeta, odnosno 13 posto od ukupno zaprimljenih predmeta
Ćurković odgovara i na pitanje zašto su upravo osiguratelji dali inicijativu da se donesu jedinstvene nacionalne medicinske tablice: "Potpuno je jasno zbog čega jer 90 posto, pa i više naknada neimovinske štete odnosi se na osiguratelje. Prema tome, osiguratelji su i te kako zainteresirani za pravnu sigurnost i jednakost građana koji su oštećeni. Prošle je godine u Hrvatskoj za štete iz automobilske odgovornosti, dakle samo one koje su pokrivene obveznim osiguranjem, isplaćeno 1,404 milijardu kuna. Od toga se na čistu neimovinsku štetu odnosi 46 posto  Ako se tome iznosu doda i vrijednost 32.665 otvorenih sporova, koji su još uvijek u tijeku kod sudova i čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i pol kuna, onda možemo zamisliti kolika je to svota koja tereti osiguratelje, a iza njih, kroz cijenu premije, i sve vlasnike vozila koji se moraju osigurati da bi mogli legalno sudjelovati u prometu".
U toj golemoj svoti isplata koja uključuje i rezerve za neimovinske štete vrlo značajan udjel imaju i takozvane bagatelne i upitne ozljede. Prema Ćurkoviću, za te se ozljede "doista postavlja pitanje, ne samo kod nas nego u cijeloj Europi, društvene opravdanosti priznavanja pravične novčane naknade. Te je ozljede vrlo često teško objektivno utvrditi i liječnici moraju reći je li ozljeda nastala ili nije, a hoće li za to oštećeni dobiti pravičnu novčanu naknadu, odlučit će sud, i to je u njegovoj domeni. U svakom slučaju, u novinskom članku koji sam spomenuo neopravdano se kaže kako osiguratelji svaku pljusku ili hematom proglašavaju ozljedom koja nije niti prekršaj niti kazneno djelo, iako znamo da osiguratelji ne govore i ne presuđuju je li neko djelo kazneno ili prekršaj jer oni su nadležni samo za ocjenu je li posrijedi naknada štete ili ne".
Nejasnoće i nesigurnost u ocjeni povrede prava na život i zdravlje po Ćurkoviću rezultiraju i drugim problemima koji opterećuju društvo: "Nakon početnog uspjeha u smanjivanju broja sporova pred sudovima, koje je zabilježeno prije nekoliko godina, u posljednje vrijeme oštećeni su ponovno sve češće na sudu i sve češće tuže. U 2009. broj novih tužbi povećan je 10 posto u odnosu na godinu prije, a udio sudskih šteta u svim štetama koje obrađuju osiguratelji dosegnuo je 15,39 posto. Ako znamo da je prosjek tih šteta u zemljama EU tri posto, onda možemo zamisliti kako se vrlo ubrzano, ako se ovako nastavi, udaljavamo od stanja kakvo vlada u EU.  
Iskustvo, kaže Ćurković, pokazuje da je u zemljama koje su donijele jedinstvene nacionalne tablice broj sporova pred sudovima naglo opao, jer su oštećeni unaprijed znali na što i na koliko imaju pravo, što je sporenje učinilo nepotrebnim. Konkretno, u Španjolskoj je samo u dvije godine nakon uvođenja medicinskih tablica broj sudskih sporova u obveznom osiguranju smanjen sa 20 na samo jedan posto: "Ako nam se čini da je takav jedan cilj isplativ, onda dvojbe o potrebi izrade hrvatskih jedinstvenih medicinskih tablica ne bi smjelo biti".
U zaključku izlaganja Ćurković je naglasio " Bilo bi vrlo štetno, a takva se teza nameće, govoriti da u izradi tih medicinskih tablica možemo govoriti o pobjednicima i pobijeđenima. Nema pobjednika i pobijeđenih, to je zajednički posao svih nas koji sudjelujemo u odlučivanju ima li neki oštećenik ili ne pravo na naknadu štete. U svakom slučaju, oštećenik mora biti u prvom planu i mora dobiti naknadu štete koju je pretrpio. Ali ono što se traži, i u čemu su osiguratelji u pravu, su jasna pravila postupanja da bi oni mogli izvršiti svoju društvenu zadaću koju im je propisao sustav obveznog osiguranja od autoodgovornosti u cestovnom prometu. Bez jedinstvenih medicinskih tablica i kasnije sudskih kriterija za ocjenjivanje iznosa pravične novčane naknade, osiguratelji doista nisu u stanju izvršiti tu svoju društvenu funkciju". 

Za štete treba novac
Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, u svom je izlaganju istaknuo kako Hrvatskoj treba jasan, jednostavan, brz i učinkovit put da oštećene osobe ostvare svoja prava na naknadu štete. Svi subjekti i protagonisti koji sudjeluju u tom poslu moraju im omogućiti da svoja prava ostvare bez nepotrebna parničenja i bez prevelike intervencije pravosuđa: "Zakonodavna vlast, ali i sudska, odvjetnička, osigurateljna i ostala praksa, trebaju pridonijeti tom cilju te podržati jasan društveni interes za zaštitu oštećenih osoba kao ekonomski slabije strane i njihovo pravo na jedinstvenu i pravičnu novčanu naknadu", ističe Pauković.
Država je, kaže Pauković, zakonom odredila obvezno plaćanje osiguranja od automobilske odgovornosti: "Kako bi zaštitila provedbu svih prava i kako bi osigurala oštećenim osobama pravo na pravičnu novčanu naknadu te financijski zaštitila i samog štetnika. Time se uklanjaju i sve štetne posljedice uporabe motornih vozila, koliko je to, naravno, moguće".
Osim toga osnovnoga zakonskog prava, kaže Pauković, oštećenici u sustavu osiguranja od automobilske odgovornosti imaju i određena prava koja oštećenici u nekim drugim sustavima građansko pravne odgovornosti nemaju. "To su", kaže on, "pravo na neposredni odštetni zahtjev prema osiguratelju.
Znači,  oštećena osoba ne mora se obratiti štetniku, iako na tu ima pravo, nego može ići direktno osiguratelju i predati svoj odštetni zahtjev. Zakonom je strogo reguliran   postupak i rok rješavanja odštetnog zahtjeva – 30 dana za neimovinsku štetu i 14 za imovinsku štetu. U tom roku osiguratelj mora dati obrazloženu ponudu oštećeniku ili mora navesti utemeljen odgovor, zbog čega to nije u mogućnosti". Kao dodatna i zaštitna prava oštećenih osoba, Pauković je potom naveo pravo na isplatu nespornog dijela naknade štete, pravo na isplatu štete ako je štetu prouzročilo neosigurano vozilo i pravo ako određena osoba bude oštećena od osiguranika nekog društva koje je prestajalo postojati ili je otišlo u stečaj. Tome treba dodati i mogućnost oštećenika da prije sudske tužbe svoja prava pokuša ostvariti kroz interni žalbeni postupak u samom osiguravajućem društvu ili kroz Centar za mirenje i Pravobraniteljstvo osiguranja pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Pauković je naglasio i to kako sustav obveznog osiguranja od autoodgovornosti štiti i samog štetnika, s obzirom na to da štetu snosi osiguratelj.
Sudovi su siti da ih se proziva i napada za ono za što ne smiju i ne mogu odgovarati. Od profesionalaca, pa čak i kad žele ostvariti ne samo svoja stajališta nego i korist, očekujem barem poznavanje i poštovanje zakona, kaže Hrvatin
Govoreći o razlozima za donošenje hrvatskih orijentacijskih medicinskih tablica, Pauković kaže:
"Da bismo uopće mogli razmatrati današnje probleme u naknadi neimovinske štete i razgovarati kako ćemo kvantificirati povredu tjelesnog i duševnog zdravlja i koliko ćemo za nju isplaćivati naknadu, mora postojati stabilan financijski sustav koji će moći isplatiti odgovarajuće iznose. Kad toga ne bi bilo,   to bi dovelo u propast vlasnike vozila koji su pričinili štetu.
Osiguratelji isplaćuju prosječno godišnje oko 1,5 milijardi kuna naknade štete s osnova osiguranja od automobilske odgovornosti, od čega se 46 posto odnosi na neimovinske štete.Uz to, dužni su osigurati i 4,2 milijarde kuna pričuva za tu vrstu osiguranja, a to je velik novac. I zato je osigurateljima potrebno da znaju kako će se postupati i koja mjerila vrijede u postupku naknade neimovinske štete".
Drugi, ne manje važan razlog za donošenje spomenutih tablica Pauković vidi u prekomjernom broju sudskih sporova zbog naknade neimovinskih šteta: "Mislim da će donošenje tablica biti dobrodošao potez u smanjenu sudskih šteta, jer njihova primjena daje i određenu pravnu sigurnost ne samo oštećeniku i štetniku nego i osigurateljima. Naravno, ako stvar dođe do suda, apsolutno se slažem s tvrdnjom da je sud taj koji će, uzimajući u obzir sve ono što mora uzeti,   odrediti pravičnu novčanu naknadu oštećenoj osobi", kaže on.

Tablice su potrebne
Dakako, na opatijskom savjetovanju bilo je i onih koji su mislili drukčije. Predstavnici Hrvatske odvjetničke komore Bruno Spiz i Mario Klokočovnik usprotivili su se uvođenju medicinskih tablica. Po Spizu, Zakon o obveznim odnosima usklađen je s europskim pravom, a kako je naglasio - europske tablice nisu njegov dio. Klokočovnik je svoje protivljenje obrazložio time da osiguratelji žele nametnuti okvir po kojem će vještaci raditi te da se predloženim kriterijima sugerira korištenje samo jednog mjerila za dosuđivanje naknade.
Drugi dan savjetovanja u Opatiji obilježila su izlaganja sudaca koji su upozorili na postojanje različite sudske prakse u dosuđivanju naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, kao i na potrebu da se te različitosti uklone. Zamjenica glavnoga državnog odvjetnika Zlata Hrvoj Šipek podržala je donošenje orijentacijskih medicinskih tablica, ali i ponovila već izražene stavove da je u konačnici sud taj koji mora utvrditi visinu novčane naknade. U zaključcima sa savjetovanja ostat će ubilježeno da je većina sudionika podržala donošenje hrvatskih orijentacijskih medicinskih tablica te da one moraju biti transparentne i primjenjivane u cijeloj zemlji. Jedinstven je i stav da je određivanje visine naknade stvar sudova, uz opasku da bi trebalo razmisliti o donošenju novih sudskih kriterija. Dodatne primjedbe i prijedlozi na sadržaj tablica mogući su do kraja listopada, nakon čega će se prići izradi konačnog prijedloga novih tablica.
 

PREGLED NAJNOVIJIH BROJEVA

Izdanje za Hrvatsku i Sloveniju

godina XVI
broj 6/2014

Izdanje za Bosnu i Hercegovinu

godina XVI
broj 6/2014

Izdanje za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju

godina III
broj 7/2014
Institut za osiguranje
SorS
 
ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine
Institut za ambalažu